Evropska unija i Sjedinjene Američke Države počinju konačno potiskivati ruske energente iz Evrope, ostavljajući mađarskog premijera Viktora Orbána pred teškim izborom. U Mađarskoj se nastavljaju izborna previranja – prvi put nakon mnogo godina Viktor Orbán bi mogao izgubiti vlast na narednim parlamentarnim izborima zakazanim za 12. april. Paralelno s tim traje i drugi proces – preraspodjela evropskog energetskog tržišta.
Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
„Družba“ i najava pravne zabrane
Levchenko podsjeća na priču o naftovodu „Družba“, koji iz Rusije preko Bjelorusije i Ukrajine vodi prema Mađarskoj i Slovačkoj. Kako navodi, ruski gas i nafta i dalje stižu u te dvije države.
U tom kontekstu, Evropska komisija će 15. aprila predstaviti pravni prijedlog o trajnoj zabrani uvoza ruske nafte, i to tri dana nakon parlamentarnih izbora u Mađarskoj. Levchenko ističe da je to samo jedan aspekt šireg, kako ga naziva, neminovnog procesa, jer prije ili kasnije ruskih energenata u Evropi neće biti.
Ipak, iza moguće geopolitičke pobjede stoji, prema njegovim riječima, složena šahovska partija u kojoj se prepliću ekonomski interesi mađarskih elita, strateški proračuni Brisela i „biznis-diplomatija“ Washingtona.
Uloga MOL-a i povezanost s politikom
Mađarska dobija rusku naftu 15–20 posto jeftinije nego od drugih dobavljača. MOL Group, osnovan 1991. godine, nakon privatizacije 1995. odabrao je strategiju regionalne ekspanzije i postao jedan od najznačajnijih igrača u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Kompanija dominira u Slovačkoj, ima snažne pozicije u Hrvatskoj, a sada i u Srbiji.
Levchenko navodi da je Viktor Orbán 2011. godine otkupio 21,2 posto dionica MOL-a od ruskog “Surgutneftegaza”, dok tri fonda povezana s njim – Mathias Corvinus Collegium, Maecenas Universitatis Corvini i MOL New Europe Foundation – kontrolišu oko 30 posto dionica.
Prema njegovim riječima, dobit od jeftinije ruske nafte, koja se preprodaje po tržišnim cijenama, ne ide na snižavanje cijena goriva za građane. Navodi da je gorivo u Mađarskoj 2025. godine bilo 18 posto skuplje nego u Češkoj, dok je operativni prihod MOL-a porastao za 30 posto u odnosu na predvojni period.
Narodna banka Mađarske pokrenula je istragu o nezakonitim operacijama s dionicama MOL-a i ispituje poštivanje pravila o sprečavanju korištenja insajderskih informacija. Iz centralne banke navode da tokom službene procedure ne mogu iznositi detalje, dok iz MOL-a insistiraju na zakonitosti i transparentnosti poslovanja.
Plan Brisela do 2027. godine
Levchenko podsjeća da je put EU ka energetskoj nezavisnosti započeo 2022. godine. Brisel je odustao od ruskog uglja, potom u decembru 2022. od sirove nafte koja se transportovala morem, a u februaru 2023. sankcije su proširene na naftne derivate. Udio Rusije u uvozu nafte u EU pao je s više od 25 posto na manje od tri posto.
Većina zemalja, poput Njemačke i Poljske, dobrovoljno se odrekla i cjevovodnih isporuka. Dok se Mađarska i Slovačka drže izuzetaka od sankcija, EU priprema dokument kojim bi se ukinula privremena dozvola za isporuke preko južnog kraka „Družbe“.
Strateški cilj Evropske komisije ostaje potpuni prekid uvoza sirovina iz Ruske Federacije do kraja 2027. godine, pri čemu bi pravna zabrana funkcionisala kao autonomni mehanizam bez obzira na eventualne političke promjene.
Evropski komesar za energetiku Dan Jørgensen izjavio je da su alternative ruskoj nafti dostupne, uključujući isporuke preko naftovoda Adria kroz Hrvatsku s ostrva Krk.
Uloga SAD-a i izbori u Mađarskoj
Nakon izbora 12. aprila, navodi Levchenko, pritisak SAD-a na Budimpeštu po pitanju gasa mogao bi se pojačati. Ako Orbán ostane na vlasti, suočit će se s poslovnom logikom Donald Trump.
Levchenko podsjeća da je Orbán već napravio ustupke u oblasti nuklearne energije otvarajući tržište američkoj kompaniji Westinghouse Electric Company, iako se monopol ruskog Rosatom smatrao neprikosnovenim.
U tom kontekstu spominje i nedavnu posjetu američkog državnog sekretara Marco Rubio Mađarskoj i Slovačkoj, navodeći da je s jedne strane izražena politička podrška Orbánu, a s druge otvoreno najavljeno da će se govoriti o odustajanju od ruskih energenata.
Moguća promjena vlasti
Orbánov protivnik Péter Magyar i njegove pristalice otvoreno govore o planovima za odustajanje od ruskih energenata i diverzifikaciju snabdijevanja. Trenutno je, prema Levchenku, Mađarska u sektoru nafte i gasa 87 posto zavisna od jednog izvora – Rusije.
SAD provode strategiju zamjene ruskog gasa vlastitim ukapljenim prirodnim gasom, čiji je udio na tržištu EU premašio 27 posto, dok se dio potreba pokriva petogodišnjim ugovorom s američkom kompanijom Chevron.
Za Kijev, zaključuje Levchenko, konačno zatvaranje južnog kraka „Družbe“ ima strateški značaj. Bez obzira na ishod izbora 12. aprila – Viktor Orbán ili Péter Magyar – prostor za „posebne odnose“ s Moskvom, prema njegovoj ocjeni, brzo se sužava.