Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajinu.
“Predstavnički dom Kongresa 20. aprila ove godine glasao za paket strane pomoći
vrijedan 95 milijardi dolara koji bi obezbjedio finansiranje Ukrajini, Izraelu i
Tajvanu. Konkretno, Ukrajina će dobiti 60,84 milijardi dolara dugoročne pomoći.
“Za” je glasalo 311 kongresmena, posebno 210 demokrata i 101 republikanac,
protiv – 112 republikanaca. Kongres je također podržao prijedlog zakona br. 8038 o
korištenju zamrznute imovine Ruske Federacije za Ukrajinu. Od 300 milijardi
dolara konfiskovane imovine, 4-5 milijardi potpada pod jurisdikciju SAD. Od
60,84 milijardi dolara pomoći koja je pružena Ukrajini, 23,2 milijarde dolara će ići
za popunu odbrambenih dobara i usluga pruženih Ukrajini, 13,8 milijardi dolara će
otići na kupovinu najnovijih sistema naoružanja, roba i usluga za potrebe odbrane.
I općenito 49,9 milijardi dolara predstavljaće izdatke za odbranu. Još 7,8 milijardi
dolara će biti potencijalna budžetska podrška, a 1,57 milijardi će biti u vidu
ekonomske pomoći. 400 miliona dolara su usmjerene na zaštitu ukrajinskih granica
i humanitarno deminiranje, 26 miliona na nastavak nadzora i odgovornost za
pomoć i opremu koja je pružena Ukrajini. Dalje, Senat danas mora uzeti u obzir
nacrt zakona i održati prvo glasanje. Kada bude održano drugo glasanje, a to
može biti za nekoliko dana, tada će zakon potpisati američki predsjednik, nakon
čega će inicijativa stupiti na snagu. Posebnost prijedloga zakona je u tome što se
skoro potpuno poklapa sa onim što je Senat donio prije dva mjeseca. Istovremeno,
Pentagon priprema masivnu infuziju vojne pomoći Ukrajini odmah nakon
potpisivanja zakona od strane predsjednika D. Bidena.
Inače, tri člana Kongresa iz Republikanske stranke, koji su ozloglašeni po dosluhu
Rusije, predložila su brojne amandmane na dokument o vojnoj podršci Ukrajini.
Marjorie Taylor Green je predložila da se “svaki iznos u dolaru u ovom zakonu
smanji na nulu”; Victoria Spartz je smatrala da je potrebno iz nacrta zakona
ukloniti odredbu koja dozvoljava Bijeloj kući da dodijeli oružje Oružanim
snagama Ukrajine iz skladišta američke vojske; Kat Cammack je htjela otkazati
sva nevojna sredstva vezana za Ukrajinu. Marjorie Taylor Green je također
zahtijevala da se svaki član Predstavničkog doma koji je glasao za prijedlog
zakona o pomoći Ukrajini mora pridružiti Oružanim snagama Ukrajine.
Istovremeno, iz nekog razloga, to se nije odnosilo na pružanje pomoći Izraelu i
Tajvanu. Inače, amandmani koje je predložila Marjorie Taylor Green pokazali su se
toliko apsurdnim da je kongresmen Jared Moskowitz predložio da se u prijedlog
zakona uključi amandman da bi „predstavnica Marjorie Taylor Green (GA-14)
trebala biti imenovana za specijalnog predstavnika Vladimira Putina u Kongresu
Sjedinjenih Država.” Međutim, većina kongresmena je javno izrazila podršku
Ukrajini, pa čak i u sali za glasanje. Predsjednik Ukrajine zahvalio je Predstavničkom domu na odobrenju nacrta zakona o pružanju pomoći Kijevu. U svom obraćanju, V. Zelensky je izrazio
zahvalnost Donjem domu Kongresa, objema strankama i predsjedavajućem M. Džonsonu na „odluci koja čuva ispravan tok historije, ističući da će demokratija i
sloboda uvijek biti važni u svijetu sve dok Sjedinjene Države pomažu da ih zaštite.”
“Nakon dugog odlaganja pružanja finansijske pomoći Ukrajini u Washingtonu,
Evropa je shvatila koliko je američka podrška Ukrajini postala neizvjesna. Zemlje
Evropske unije trebale bi pružiti veću podršku Ukrajini, jer bi se sljedeći paket
pomoći iz Sjedinjenih Američkih Država mogao ispostaviti kao posljednji”, rekao
je šef Evropskog komiteta u Bundestagu A. Hofreiter.
“Ovo bi mogao biti
posljednji paket pomoći SAD-a za jako dugo vremena – ili čak posljednji uopće”,
sugerirao je Hofreiter. Prema njegovim riječima, američka podrška Ukrajini postala
je neizvjesna, pa bi Evropljani trebali učiniti mnogo više za Ukrajinu.
Američki milijarder i pobornik ideje pacifikacije agresora odustajanjem od dijela
ukrajinskih teritorija, Elon Musk, indirektno je optužio američku vladu za nastavak
“vječnog rata”. Ovako je na svojoj društvenoj mreži X prokomentarisao usvajanje
novog paketa vojne pomoći Ukrajini od strane američkog Kongresa. “Ono što me
najviše brine je to što ne postoji izlazna strategija, već samo vječni rat u kojem
djeca ginu u rovovima”, napisao je Musk.
Očigledno je da Musk nije pročitao
odredbe nacrta zakona o pružanju američke pomoći Ukrajini, jer se u njemu govori
i o izradi višegodišnje strategije podrške Ukrajini, koja će precizno predvidjeti
strategiju okončanja rata. Što se tiče djece u rovovima, tamo su samo vojnici, koji
su, naravno, i nečija djeca, ali jedni brane svoju domovinu, dok drugi pokušavaju
da unište nezavisnu državu – osnivača UN-a i njen narod. Čini se prilično čudnim
da se, po logici milijardera, rat može zaustaviti samo prestankom međunarodne
podrške i predajom Ukrajine, budući da on nikada nije dao nikakve izjave Rusiji
tražeći prekid vojne agresije na suverenu državu.
U isto vrijeme, predsjednik Kongresa M. Johnson, koji je u početku bio skeptik u
pogledu pomoći Kijevu, rekao je da bi “radije slao metke u Ukrajinu nego
američke vojnike.“
Prije glasanja u Kongresu, političar je bio rastrgan između
izbora spašavanja svog posla, jer su mu radikalni republikanci zaprijetili ostavkom
ili da postupi ispravno. “Moja filozofija je da radim pravu stvar. Da sam se ponašao
iz straha od otkaza, nikada ne bih mogao da radim svoj posao. Gledajte, historija
nam sudi zbog onoga što radimo. Sada je kritično vrijeme. Smatram da je pružanje
pomoći Ukrajini sada kritično važno”, naglasio je M. Johnson. Očigledno je da su
na njegov stav uticali ne samo izvještaji CIA-e i analitičkih centara o stanju stvari
na ukrajinsko-ruskom frontu, već također i posljednji izjave D. Trumpa, koji je
izjavio da Ukrajinu treba podržati.
Prve isporuke oružja Ukrajini će se obaviti u narednim sedmicama nakon
konačnog odobrenja dokumenta. Prije svega, Ukrajini je potrebno oskudno oružje
koje može promijeniti ravnotežu snaga na frontu: artiljerija, dalekometne rakete,
protivvazdušna odbrana, municija. Posebnom odredbom nacrta zakona predviđeno
je da administracija američkog predsjednika u što kraćem roku prebaci u Ukrajinu rakete dugog dometa ATACMS (do 300 km ciljanog udara). Dio pomoći dolazio bi
u obliku kredita, dok bi predsjednik i američki Kongres bili ovlašteni da otpišu dug
po tim kreditima. Jedna od novina dokumenta je formiranje višegodišnje strategije
podrške Ukrajini u suprotstavljanju agresiji, koju američki državni sekretar i
ministar odbrane moraju predstaviti najkasnije 45 dana nakon stupanja zakona na
snagu. Na kraju se ispostavilo da je dugo očekivana odluka moćnija od prethodnih verzija
nacrta zakona.”