Nuklearna elektrana Zaporižja, najveća u Evropi, u nedjelju je potpuno izgubila vanjsko napajanje električnom energijom, zbog čega su aktivirani rezervni dizelski generatori. Ukrajinski državni operater Energoatom upozorio je da prekid napajanja predstavlja ozbiljnu prijetnju nuklearnoj sigurnosti, dok uprava elektrane koju je postavila Rusija tvrdi da su svi sigurnosni sistemi pod kontrolom i da je nivo radijacije normalan.
Nuklearna elektrana Zaporižja, koja se nalazi na teritoriji Ukrajine pod ruskom okupacijom, ostala je bez posljednje funkcionalne veze s vanjskom elektroenergetskom mrežom u nedjelju, 8. novembra, u 2:36 sati po lokalnom vremenu.
Prema saopćenju ukrajinske državne kompanije Energoatom, isključena je dalekovodna linija Ferosplavna-1, napona 330 kilovolti, koja je elektranu povezivala s elektroenergetskim sistemom.
Pokušaj automatskog ponovnog uključivanja linije nije uspio, pa se postrojenje sada oslanja na rezervne dizelske generatore.
Ruska uprava elektrane saopćila je da je linija isključena djelovanjem automatskih zaštitnih sistema zbog oštećenja. Međutim, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) navodi da uzrok i tačna lokacija najnovijeg prekida još nisu utvrđeni.
Šesnaesti potpuni prekid napajanja ove godine
Prema Energoatomu, ovo je već šesnaesti put od početka 2026. godine da je elektrana Zaporižja potpuno izgubila vanjsko napajanje električnom energijom.
Ukrajinska kompanija upozorava da rad u takvim uslovima predstavlja ozbiljan rizik jer sigurnost postrojenja zavisi od pouzdanosti rezervnih generatora.
U slučaju njihovog kvara ili nedostatka goriva moglo bi doći do prekida rada sistema neophodnih za hlađenje nuklearnog goriva.
„Gubitak vanjskog napajanja elektrane predstavlja kritičnu prijetnju nuklearnoj i radijacijskoj sigurnosti“, upozorio je Energoatom.
Kompanija je naglasila da se nuklearna sigurnost postrojenja može trajno osigurati tek njegovim vraćanjem pod ukrajinsku kontrolu.
Ruska uprava tvrdi da je nivo radijacije normalan
Uprava nuklearne elektrane koju su postavile ruske vlasti objavila je saopćenje na ruskoj aplikaciji MAX, navodeći da rezervni dizelski generatori trenutno osiguravaju električnu energiju za opremu neophodnu za održavanje sigurnog stanja postrojenja.
„Osoblje nuklearne elektrane Zaporižja prati sve radne parametre opreme. Sve neophodne mjere za održavanje sigurnog stanja energetskih blokova provode se u potpunosti“, navodi se u saopćenju.
Ruska uprava također tvrdi da su nivoi radijacije unutar elektrane i u okolnoj zoni nadzora u granicama normale.
Zasad nema izvještaja o povećanju nivoa radijacije niti potvrde da je došlo do oštećenja nuklearnog goriva.
Zašto je elektrani potrebna struja i kada reaktori ne rade?
Nuklearna elektrana Zaporižja ima šest reaktora koji su isključeni iz proizvodnje električne energije zbog rata.
Međutim, čak i kada reaktori ne proizvode struju, nuklearno gorivo nastavlja oslobađati preostalu toplotu, zbog čega sistemi za hlađenje moraju nastaviti funkcionisati.
Električna energija potrebna je i za održavanje sigurnosnih sistema te hlađenje bazena u kojima se nalazi istrošeno nuklearno gorivo.
U normalnim okolnostima elektrana je dobija iz vanjske elektroenergetske mreže, dok se dizelski generatori koriste kao rezervno rješenje u vanrednim situacijama.
Dugotrajno oslanjanje na generatore povećava sigurnosne rizike, posebno ako dođe do tehničkih kvarova ili problema sa snabdijevanjem gorivom.
Međunarodna agencija za atomsku energiju ranije je upozoravala da je stabilno vanjsko napajanje jedan od ključnih uslova za održavanje nuklearne sigurnosti u Zaporižji.
IAEA: Goriva za približno dvije sedmice
Prema informacijama koje je prenio Reuters, Međunarodna agencija za atomsku energiju saopćila je da elektrana trenutno raspolaže zalihama dizelskog goriva dovoljnim za rad ograničenog broja rezervnih generatora tokom približno dvije sedmice.
To ne znači da će nakon isteka tog perioda automatski doći do nuklearne nesreće, ali naglašava važnost što brže obnove stabilnog vanjskog napajanja.
Glavni dalekovod Dniprovska nije dostupan najmanje od 23. oktobra, zbog čega je elektrana prije najnovijeg incidenta zavisila od samo jedne vanjske veze.
U septembru je, uz posredovanje IAEA-e, postignuto lokalno primirje koje je omogućilo popravku oštećenog dalekovoda nakon prethodnog dužeg prekida napajanja koji je počeo 20. augusta.
Međutim, najnoviji incident ponovo je pokazao koliko je snabdijevanje elektrane ranjivo tokom ratnih djelovanja.
Nuklearna elektrana pod ruskom kontrolom od 2022. godine
Ruske snage zauzele su nuklearnu elektranu Zaporižja u prvim sedmicama invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Od tada se postrojenje nalazi u središtu međunarodne zabrinutosti zbog mogućnosti nuklearne nesreće izazvane ratnim djelovanjima, prekidima električnog napajanja ili problemima s hlađenjem.
Moskva i Kijev međusobno se optužuju za ugrožavanje sigurnosti elektrane, dok IAEA nastoji održati prisustvo svojih stručnjaka i osigurati minimalne uslove za siguran rad postrojenja.
Najnoviji prekid napajanja dolazi u trenutku intenziviranih ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, zbog kojih su stotine hiljada stanovnika ostale bez električne energije.
Iako trenutno nema potvrđenih znakova povećane radijacije, nastavak oslanjanja na rezervne generatore predstavlja dodatni izazov za sigurnost najveće nuklearne elektrane u Evropi.