Pet dana nakon sastanka na vrhu EU i zemalja zapadnog Balkana, te šest dana prije početka sjednice Evropskog vijeća, Bosna i Hercegovina se suočava s još jednom epizodom političkih blokada. Vijeće ministara BiH i Radna grupa za izradu Reformske agende BiH odgađaju sjednice zbog bojkota predstavnika iz Republike Srpske i nedostatka kvoruma.
Zemlja na začelju regiona
Iako je Evropska komisija pokazala fleksibilnost ublažavajući raniji stav i zahtijevajući minimum kooperativnosti, aktuelna vlast BiH nastavlja blokadama ugrožavati ionako krhki evropski put. Izgovor za posljednji zastoj je posjeta premijera Kosova Aljbina Kurtija, što je dodatno zakomplikovalo političku situaciju u zemlji. Međutim, stvarna šteta ove blokade pogađa građane, koji ostaju taoci političkih igara.
BiH je već godinama na začelju regiona kada je u pitanju evropska integracija, a ovakvi potezi dodatno cementiraju ovu poziciju. Dok susjedne zemlje ostvaruju napredak, bilo kroz pregovaračke klastere ili članstvo u EU, BiH ostaje zarobljena u političkim previranjima i nefunkcionalnim institucijama.
Evropska perspektiva i ključni datumi
Za 18. decembar zakazan je sastanak na vrhu EU i zapadnog Balkana. Dan kasnije počinje dvodnevna sjednica Evropskog vijeća, na kojoj će se, pored situacije u Ukrajini, razmatrati i ključna pitanja vezana za evropsku integraciju zemalja regiona. U pozivnici predsjednika Evropskog vijeća, Antonija Koste, navodi se da je ovaj susret prilika za slanje jasne poruke podrške Ukrajini u njenim naporima za postizanje pravednog i trajnog mira.
Istovremeno, lideri EU će razmatrati provedbu Plana rasta i napore za regionalnu integraciju zemalja zapadnog Balkana. Poseban fokus bit će na modalitetima postepenog uključivanja regiona u pojedine evropske politike i mehanizme. Ovaj geopolitički kontekst, prema Kostinim riječima, zahtijeva novi zamah u saradnji EU i zapadnog Balkana.
Političke igre s ozbiljnim posljedicama
Blokade unutar BiH dodatno otežavaju njen status na međunarodnoj sceni. Dok EU pokazuje interes za regionalnu integraciju i pruža prilike za napredak, politički lideri u BiH nastavljaju voditi politiku sukoba i podjela. Posljedice ovakvog pristupa najviše osjete građani, koji umjesto konkretnih reformi i boljeg standarda dobijaju nove političke zastoje.
Bosna i Hercegovina ne smije ostati talac unutrašnjih političkih kalkulacija. Evropska perspektiva zemlje zavisi od minimuma političke volje i saradnje, bez koje će svaki sastanak, deklaracija ili strategija ostati samo pusta priča. Dok god se politički lideri ne suoče sa stvarnim posljedicama svojih odluka, BiH će ostati na periferiji evropskih integracija – zemlja s mnogo potencijala, ali bez konkretnih rezultata.