Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je presudu kojom su desetorica optuženih za zločine počinjene u Bosanskom Novom osuđeni na ukupno 162 godine zatvora.
Prema drugostepenoj presudi, odbijene su kao neosnovane žalbe Tužilaštva BiH i branilaca optuženih Ranka Balabana, Rajka Karlice, Milenka Brčina, Mirka Odžića, Ratka Goronje, Nikole Reljića, Dragana i Ranka Baltića i Miroslava Kapetanovića. Odbijena je žalba i supruge Ranka Balabana.
U presudi se navodi da Odbrana Milenka Babića, a niti optuženi lično, nisu izjavili žalbu protiv prvostepene presude, te se konstatuje da presuda u odnosu na njega ostaje neizmijenjena.
Tokom iznošenja žalbi na ovu presudu, Damir Alagić, branilac Babića, u sudnici je rekao kako je siguran da je dostavio pisanu žalbu, ali da ne zna zašto nije dostavljena Vijeću. Nakon petominutne pauze Vijeće je saopćilo da nisu pronašli dokaz o dostavljanju žalbe, te je odbijen zahtjev Alagića da je obrazloži i dat mu je rok do petka da dostavi dokaze o podnošenju žalbe.
Prvostepenom presudom iz novembra 2023, Ranko Balaban, Ratko Goronja, Nikola Reljić, Mirko Odžić, Ranko i Dragan Baltić osuđeni su na po 18 godina, Rajko Karlica, Milenko Brčin te Milenko Babić na po 15, dok je Miroslav Kapetanović osuđen na devet godina zatvora za zločine počinjene na području Bosanskog Novog, piše Detektor.
U drugostepenoj presudi se navodi da analizom iskaza svjedoka, proizilazi da su saslušani svjedoci dali iskaze ili o cijelom događaju, a dovedeni su u vezu i sa iskazima svjedoka koji su govorili o jednom segmentu događaja. Kako se navodi, branioci su ponajviše osporavali iskaze svjedoka Dragana Balabana, te Stojana i Zorana Kenjala, navodeći da se radi o svjedocima koji su zaključili sporazum o priznanju krivnje.
“Proizilazi da se radi o iskazima koji su međusobno saglasni, odnosno koji se međusobno nadopunjuju u pogledu odlučnih činjenica, te upućuju na jasan zaključak o ulozi optuženih. Pritom, Vijeće primjećuje da su Odbrane pretežno selektivno cijenile iskaze saslušanih svjedoka, insistirajući na pojedinim dijelovima koji i nisu od odlučujućeg značaja, za razliku od Prvostepenog vijeća koje je iskaze svjedoka sagledalo u cjelini, utvrdivši da su objektivno iznijeli svoja saznanja u pogledu inkriminisanog događaja”, dodaje se u presudi Apelacionog vijeća.
Kada je u pitanju pouzdanost svjedoka Dragana Balabana, te Stojana i Zorana Kenjala, Apelaciono vijeće nalazi da je prvostepeni sud dao detaljnu ocjenu vjerodostojnosti njihovih iskaza, konstatujući da su pouzdan osnov za utvrđivanje odlučnih činjenica.
Stojan Kenjalo i Balaban su ranije osuđeni na po sedam godina, a Zoran Kenjalo na pet godina zatvora.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ih je teretilo za progon civilnog bošnjačkog stanovništva – ubistva, prisilna preseljenja, mučenje i druga nečovječna djela.
Oni su, prema optužnici, kao pripadnici Vojske Republike Srpske, policije i paravojnih formacija, 22. juna 1992. godine, nakon sahrane ubijenog srpskog vojnika, kao naoružana grupa koju je činilo više od 20 vojnika, krenuli u sela Aliće i Ekiće.
Tu su, kako je zaključeno, natjerali civilno bošnjačko stanovništvo da izađe iz kuća, pod prijetnjama da će ih ubiti ako to ne urade, pucajući i galameći na njih, poveli ih prema pravoslavnom groblju, gdje su muškarce tukli kundacima, šakama i nogama, dok su žene i djeca to posmatrali.
“Potom odvajaju oko 90 muškaraca i odvode ih na muslimansko groblje, gdje ih tjeraju da iskopaju grobnicu i stanu oko nje, nakon čega su naoružani vojnici dobili naredbu da stanu u streljački vod i započnu pucnjavu”, navedno je tokom izricanja prvostepene presude.
Tom prilikom ubijena su 24 muškarca, a njihova tijela su pronađena na različitim lokacijama, s obzirom da je grobnica prekopavana, a tijela prebacivana u rijeku. Posmrtni ostaci svih ubijenih još uvijek nisu nađeni.
Ova presuda je konačna i na nju ne postoji mogućnost žalbe.
Općina je do 1992. godine nosila naziv Bosanski Novi. Vlasti su je tokom devedesetih godina prošlog vijeka preimenovale u Novi Grad.