U Bosni i Hercegovini i dobrom dijelu ostatka regije prošli mjesec desio se višesatni nestanak električne energije, što je imalo značajno negativne posljedice.
Ovaj nestanak električne energije je utjecao i na ekonomiju, što se odnosi i na Elektroprivredu Bosne i Hercegovine (EP BiH). Da je to tako, jasno je iz odgovora ove javne kompanije na pitanja zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Admira Čavalića (SBiH).
Naime, Čavalićevo prvo pitanje je bilo koliko je EP BiH uvezla električne energije 21. juna, kada se desio višesatni nestanak struje, i koliko je ukupno koštao uvoz na taj dan.
“EP BiH je ranije, prije nastalog raspada sistema BiH, zaključila transakcije za kupovinu struje za 21. juni u količini od 1.990 megavat sati (MWh), kao i transakcije prodaje u količini od 1.428 MWh”, ukazali su.
Kako su objasnili u EP BiH, ovakve pozicije u trgovini su proistakle iz stalnih aktivnosti koje se provode u cilju optimizacije proizvodnog portfolija i stvaranja ekonomskih benefita za EP BiH.
Napomenuli su da su usljed očekivanog sporog ulaska termoelektrana u pogon nakon, kako su naveli, raspada sistema Bosne i Hercegovine, bili u značajnom deficitu s energijom. Tvrde da su veoma brzo osigurali napajanje kupaca za čije su potrebe istakli da su taj dan bile značajno veće od proizvodnje struje u hidroelektranama.
S obzirom na to da su, kako su naglasili, bili ugroženi interkonektivni kapaciteti za trgovinu električnom energijom, nije realizovana kupovina energije za uravnoteženje proizvodnje i potrošnje te se čekao povratak proizvodnje u termoelektranama.
“Učinjeni su pokušaji za kupovinu energije, ali su dobijene veoma skromne količine sa snagom do 20 MW, za period od nekoliko sati, što je bilo nedovoljno, i sa cijenama u rasponu od 500 eura po MWh do 1.000 eura po MWh, koje nisu prihvaćene”, ukazali su u EP BiH.
Potom su odgovorili na pitanje zastupnika Čavalića koliko iznosi preliminarne procjena troškova EP BiH usljed raspada sistema.
“Zbog nastalog raspada sistema, najveći troškovi su prouzrokovani kod termoelektrana, kao i zbog prouzročenih debalansa. Ponovo su pokrenuta dva termobloka od 100 MW u Kaknju i jedan termoblok od 200 MW u Tuzli. Za njihovo pokretanje može se napraviti procjena troškova ulaska u pogon od skoro 150.000 KM (troškovi tečnog goriva za potpalu kotlova)”, istakli su.
Kako su podsjetili, iako Nezavisni operator sistema (NOS) u Bosni i Hercegovini još nije izvršio obračun troškova debalansa, može se napraviti procjena troškova debalansa od najmanje 500.000 KM.