Predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik izjavio je danas da će nezvanični dokument Njemačke i Francuske, kojim se predlažu sankcije RS-u i njegovom rukovodstvu, produbiti krizu u državi Bosni i Hercegovini.
“Umjesto da su se energija i volja usmjerile na realno sagledavanje situacije, uzroke i posljedice, devastaciju ionako krhkog demokratskog kapaciteta od međunarodnih činilaca, Njemačka i Francuska krenule su prečicom i silom. Ni jedno ni drugo historijski nije proizvodilo rezultat u BiH”, napisao je Dodik na drušvenoj mreži X.
U takozvanom “non-paperu”, koji su navodno članicama Evropske unije uputile Francuska i Njemačka, poziva se na izolaciju rukovodstva RS-a, kao i na uvođenje sankcija – finansijskih ovom bh. entitetu i političkih njegovim najvišim zvaničnicima.
“Ovaj ‘non-paper’ je produbljivanje krize, gubljenje vremena i novca i još jedan avanturistički pristup BiH”, rekao je Dodik.
U dokumentu Njemačke i Francuske, prema pisanju medija, piše da je ustavna kriza u BiH “najteži izazov suverenitetu, jedinstvu i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma”.
Dodaje se da radnje i pravni procesi, započeti unutar RS poslije prvostepene presude njenom predsjedniku Miloradu Dodiku, predstavljaju otvorene napade na ustavni poredak BiH.
Navedeno je da se to odnosi na usvojene zakone kojima se zabranjuje djelovanje pravosudnim institucijama BiH i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji bh. entiteta, na usvajanje nacrta novog ustava tog entiteta, i na usvajanje Zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS i takozvanog zakona o stranim agentima.
Dodik je rekao da je siguran, da bi se “ako bi se BiH posvetila sveobuhvatna pažnja u interesu te zemlje, a ne za svoje unutrašnje političke potrebe…. u razgovoru i sa domaćim političkim predstavnicima našlo rješenje”.
On je naveo da “non-paper” pokazuje da za trideset godina, koliko je prošlo od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, vodeće zemlje EU o BiH nisu naučile gotovo ništa.
Dodik je ocijenio da se “iz pogrešnih pretpostavki došlo do pogrešnih zaključaka, pa ni mjere za ‘prevazilaženje’ krize u BiH nisu mogle biti drugačije nego pogrešne”.