Kampiranje tzv. Štajerske straže, koju je osnovao kontroverzni Mariborčanin Andrej Šiško, u neposrednoj blizini granice s Hrvatskom, u Sloveniji ne izaziva posebnu zabrinutost ni nakon što je o tome reportažu objavila agencija Reuters, iako je u ranijim slučajevima znalo biti kritika zbog toleriranja njihove aktivnosti posebno nakon što je Šiško lani zbog “podrivanja ustavnog poretka” bio osuđen na osam mjeseci zatvora, od čega je odsjedio šest.
Kako je potkraj prošlog tjedna u razgovoru za ljubljansko “Delo” izjavio Tomaž Tomaževic iz Policijske uprave Ljubljana, u razgovoru s članovima te družine, koju neki smatraju paravojnom skupinom, utvrđeno je da su na kampiranje pozvali predstavnike stranih medija, uz Reuters još i jednu talijansku televizijsku ekipu, a doznali su da je “straža” vježbala na području mjesta Kostel uz hrvatsku granicu, gdje je ove godine povećan broj ilegalnih migracija te pratila njihove aktivnosti.
Nakon objava na društvenim mrežama i na upozorenje građana iz tog područja policija je pratila aktivnosti Štajerske straže oko Kostela, ali nije registrirala nikakve znakove kaznenih djela. Zato nije poduzela nikakve mjere u tom smislu, rekli su u policiji, prenosi Hina pisanje slovenskih medija.
Prema tumačenju policije, skupina nema nikakvih ovlasti za privođenje migranata, pa sve dok to ne pokušavaju napraviti ne krše zakon, nego djeluju kao obični građani koji su i sami pozvani da o ilegalnim migracijama u pograničnom području upozoravaju nadležne organe.
Po pisanju medija, skupina uza se nosi replike pravog oružja ili zračne puške, što zakonom nije zabranjeno.
Svojedobno “postrojavanje” nekoliko desetaka Šiškovih pristaša u jednoj šumi na mariborskom Pohorju, što je dovelo do njegova kaznenog progona zbog ugrožavanja društvenog uređenja, svojedobno je izazivalo dosta pažnje u slovenskim medijima, ali i u politici nakon što je osuđen na zatvorsku kaznu, no mnogi su ocjenjivali da je to samo koristilo nekadašnjem vođi navijača mariborskog kluba i neuspješnom političaru, koji se više puta kandidirao na lokalnim, parlamentarnim, pa i predsjedničkim izborima, pokušavajući doseći višu “vidljivost” na društveno-političkoj sceni kojom je opsjednut.
Jedna anketa prošle jeseni pokazala je da ga i radikalniji desni birači otklanjaju kao bizarnost, a samo je jedan od deset ispitanika dopustio mogućnost da bi osobno pristao biti članom neke od neformalnih skupina koje se – kao Šiškova – navodno organiziraju za eventualno prijetnju od novog migrantskog vala.
Nakon što je Šiško bio kazneno prijavljen i kasnije osuđen, ministar vanjskih poslova Miroslav Cerar naveo je to kao potvrdu djelovanja “pravne države”, predsjednik Pahor naveo da je Slovenija sigurna država i da je svaki oblik vojnog organiziranja izvan institucija nedopustiv, dok je čelnik desne oporbe cijelu stvar ironizirao, ustvrdivši da je “jadna država čiji pravni poredak ugrožava jedan Šiško”.
Kada je sredinom rujna ove godine reportažu o Štajerskoj gardi objavila američka agencija Associated Press (AP), mariborski “Večer” zabrinjavajućim je ocijenio ton priloga njihova dopisnika kojemu su policijski dužnosnici rekli da im se “samozvane granične patrole” Štajerske straže ne čine problematičnima, sve dok samo upozoravaju službene organe na prisutnost ilegalnih migranata, a ostalo prepuštaju policiji i vojsci koje su za to zadužene.
Takve bi vijesti, ako nastave kružiti u globalnom medijskom prostoru, po ocjeni nekih domaćih novinara mogle stvoriti pogrešnu sliku o Sloveniji, u smislu porasta populizma i netolerancije, makar je ona važila za izrazito liberalnu i naklonjenu pravima izbjeglica.