Ukrajinski napadi dronovima ozbiljno su pogodili rusku industriju prerade nafte, izazvavši nezapamćen talas zatvaranja rafinerija i pokrenuvši nestašicu goriva širom zemlje, izvijestio je The Moscow Times.
Do kraja septembra, približno 38 posto kapaciteta prerade nafte u Rusiji, što je 338.000 tona sirove nafte dnevno, bilo je van funkcije, prema podacima analitičke firme Ciala.
Proizvodnja benzina i dizela pala je za šest posto u augustu, a dodatnih 18 posto u septembru, dok je vrijeme zastoja u rafinerijama dostiglo nivoe “bez historijskog presedana.”
Ovi poremećaji nadmašili su prethodni rekord zabilježen samo mjesec ranije, kada je 23 posto kapaciteta bilo izvan funkcije. Najnovije brojke premašuju i ranije vrhunce iz maja 2022. i maja 2020.
Ciala procjenjuje da oko 70 posto prekida direktno potiče od napada dronovima, koji su do kraja septembra onesposobili otprilike četvrtinu ukupnih kapaciteta prerade u Rusiji, što je približno 236.000 tona dnevno.
Samo u septembru, četiri velike rafinerije bile su prisiljene obustaviti rad nakon napada dronovima, uključujući postrojenje Kiriši “Kinef” u Lenjingradskoj oblasti, drugu najveću rafineriju u Rusiji, te Rosnjeftovu rafineriju u Rjazanju, koja spada među pet najvećih u zemlji.
Postrojenje Kinef prestalo je s radom 14. septembra, dok je rafinerija u Rjazanju pogođena 5. septembra. Rafinerija u Novokujbiševsku zaustavila je preradu 20. septembra, a dva dana kasnije isto je učinilo i Gaspromovo postrojenje za preradu gasa u Astrahanu.
Uticaj na domaće tržište goriva u Rusiji bio je ozbiljan. Proizvodnja benzina pala je za 1 milion tona u septembru, dok su nestašice zahvatile i do 20 posto nacionalne potrošnje.
Najpogođeniji su Daleki istok i okupirani Krim, gdje su ove sedmice benzinske pumpe ograničile prodaju na najviše 30 litara po kupcu. Ukupno, više od 20 regiona širom Rusije, od Sahalina do Nižnjeg Novgoroda, suočava se s nestašicama.
Ruske naftne kompanije imaju vrlo malo mogućnosti da stabilizuju situaciju, ističe ekonomista Vladislav Inozemcev. Popravke bi mogle trajati mjesecima, posebno zbog sankcija koje blokiraju pristup zapadnoj opremi korištenoj za modernizaciju rafinerija tokom 2010-ih.
“Kineske zamjene ne mogu lako nadomjestiti ovu tehnologiju”, rekao je Inozemcev.
Kako bi obuzdala krizu, Moskva je zabranila izvoz benzina i krenula u obezbjeđivanje hitnog uvoza, privremeno ukinuvši uvozne dažbine na benzin, dizel i avionsko gorivo unutar Evroazijske ekonomske unije. Vlasti bi čak mogle sniziti ekološke standarde kako bi domaće rafinerije mogle proizvoditi više goriva.
Nestašica goriva već potiče inflatorne pritiske, upozorio je Vladimir Černov, analitičar kompanije Freedom Finance Global. Veleprodajne cijene goriva porasle su za više od 40 posto od januara, dok maloprodajne cijene rastu po stopi od 11–12 posto godišnje, najbržem rastu u posljednjih sedam godina.
“Rastući troškovi goriva neizbježno povećavaju izdatke u poljoprivredi, transportu i logistici, što se prevodi u više cijene hrane i osnovnih dobara”, objasnio je Černov.
Ranije je prijavljen još jedan veliki požar u naftnoj rafineriji u Feodosiji, koja se nalazi u ruski okupiranom Krimu.