Vjeruje se da su u toku razgovori o drugoj rundi pregovora o primirju s Iranom, nakon što je delegacija iz Pakistana stigla u Teheran.
Dvosedmično primirje i dalje je na snazi nakon što su se, poslije više od dvadeset sati američko-iranskih pregovora, kojima je domaćin bio Pakistan, završeni 12. aprila bez napretka.
Samo dan nakon neuspješnih razgovora, američki predsjednik, Donald Trump, najavio je novu strategiju prema Iranu, predloživši blokadu Hormuškog tjesnaca – strateškog prolaza ključnog za međunarodnu trgovinu naftom.
Kako razumjeti ovaj početni neuspjeh i postoje li šanse za nastavak pregovora? Kreću li se Iran i SAD prema kontroliranoj eskalaciji ili širem sukobu? To su pitanja koja u svojoj analizi otvara BBC, nudeći četiri moguća scenarija daljnjeg razvoja situacije.
Krhko primirje kao „taktički predah“
Nakon više sedmica borbi činilo se da primirje između SAD-a i Irana pokazuje spremnost za smirivanje krize.
Ipak, od samog početka pratile su ga ozbiljne nejasnoće. Razlike u tumačenju uvjeta – od geografskog opsega do definicije „kršenja primirja“ – navele su neke posmatrače da sporazum vide više kao taktički predah nego održivo rješenje.
„Šanse za postizanje sporazuma bile su ravne nuli od samog početka sukoba“, kaže Behnam Ben Taleblu iz washingtonske Fondacije za odbranu demokratija.
Suprotstavljene izjave zvaničnika dodatno su pogoršale situaciju. Dok iranski zvaničnici govore o stalnim kršenjima primirja, SAD i Izrael nude uža tumačenja svojih obaveza.
Ako pregovori ne budu obnovljeni, primirje bi moglo poslužiti samo za kupovanje vremena i pripremu za novu fazu sukoba.
Kontrolirana eskalacija
Jedan od vjerovatnijih scenarija jeste nastavak sukoba u formi tzv. kontrolirane eskalacije.
To znači da rat ne prerasta u otvoreni sukob velikih razmjera, ali ni da strane odustaju od vojnih akcija. Mogući su ograničeni napadi na infrastrukturu, vojne ciljeve i opskrbne linije.
U takvom kontekstu raste značaj posrednika, dok bi aktivnosti proiranskih grupa u Iraku ili Crvenom moru mogle dodatno proširiti sukob bez njegove potpune eskalacije.
Tiha diplomatija i posrednici
Uprkos neuspjehu pregovora u Pakistanu, diplomatski kanali nisu zatvoreni.
Pakistan će vjerovatno nastaviti posredničku ulogu između Teherana i Washingtona, dok Bijela kuća navodi da se indirektni razgovori nastavljaju.
Veću ulogu mogli bi preuzeti i tradicionalni posrednici poput Katara, Omana, Saudijske Arabije i Egipta, u pokušaju da spriječe dalju eskalaciju.
Ipak, ključni problem ostaju duboke razlike između dvije strane, zbog kojih brz dogovor i dalje djeluje malo vjerovatno.
Pomorska blokada – opasan potez
Trump je najavio da američka mornarica planira uvesti pomorsku blokadu Iranu, sprečavajući brodove i tankere da prolaze kroz Hormuški tjesnac.
Zaprijetio je i presretanjem brodova koji Iranu plaćaju tranzit, s ciljem smanjenja prihoda od nafte i dodatnog pritiska na Teheran.
Analitičari upozoravaju da bi takva politika bila skupa, rizična i mogla izazvati ozbiljne poremećaje na globalnom tržištu energije.