Armenija i Azerbejdžan optužili su u ponedjeljak jedni druge za napad na civilna područja devetog dana borbi, najsmrtonosnijih u regiji Južnog Kavkaza u više od 25 godina.
Stotine ljudi ubijeno je u posljednjem izbijanju rata oko Nagorno-Karabaha, planinske enklave koja po međunarodnom pravu pripada Azerbejdžanu, ali je naseljena i njome upravljaju etnički Armenci.
Borbe su se intenzivirale tijekom vikenda, a šanse za prekid vatre čine se malima nakon beskompromisnog govora azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva u nedjelju.
U televizijskom obraćanju naciji, Aliyev je rekao da azerbejdžanske snage napreduju i zauzimaju zemlje koje su 1990-ih izgubili od etničkih Armenaca – iako Armenija osporava te dobitke.
Zahtijevao je da Armenija napravi raspored povlačenja iz Nagorno-Karabaha i okolnih azerbejdžanskih teritorija, te rekao da Azerbejdžan neće prekinuti vojnu akciju dok se to ne dogodi.
“Azerbejdžan ima jedan uslov, a to je oslobađanje svojih teritorija”, rekao je. “Nagorno-Karabah je teritorij Azerbejdžana.”
Govoreći odmah nakon toga, dužnosnik armenskog Ministarstva obrane Artsrun Hovhannisyan rekao je: “Mislim da ne postoji rizik za Jerevan (armenski glavni grad), ali svejedno smo u ratu.”
Borbe su izazvale međunarodnu zabrinutost zbog stabilnosti na Južnom Kavkazu, gdje cjevovodi odvode azerbejdžansku naftu i plin na svjetska tržišta, te zbog mogućnosti uvlačenja drugih regionalnih sila – Azerbejdžan podržava Turska, a Armenija ima obrambeni pakt sa Rusijom.
Deveti dan borbi
U ponedjeljak su vlasti iz Nagorno-Karabaha poručili da su azerbejdžanske snage izvršile raketne napade na njihove administrativno središte Stepanakert, dok je Azerbejdžan rekao da je Armenija ispaljivala rakete na nekoliko gradova izvan odmetnute regije.
“Neprijatelj gađa raketema na Stepanakert i Shushi. Odgovor obrambene vojske neće će ubrzo uslijediti ”, rekao je Vahram Pogosyan, glasnogovornik čelnika Nagorno-Karabaha.
Glasnogovornica armenskog ministarstva obrane Shushan Stepanyan rekla je: “U tijeku su napete borbe.”
Azerbejdžan je rekao da je Armenija raketirala gusto naseljena područja i civilnu infrastrukturu u Azerbejdžanu. Azerbejdžansko ministarstvo obrane priopćilo je da je njegov radarski sustav zabilježio da su lansiranja izvedena s teritorija Armenije.
“Laži i potpune dezinformacije su da je Armenija otvorila vatru na azerbejdžanska uporišta”, rekao je Hovhannisyan, dužnosnik armenskog ministarstva obrane.
Sukobi su najgori od 1990-ih, kada je ubijeno oko 30 000 ljudi, a šire se izvan enklave Nagorno-Karabah.
Pozivi na prekid vatre iz Rusije, Francuske, Sjedinjenih Država i Europske unije nisu dali rezultata. Alijev je rekao da Azerbejdžan mora uzeti stvar u svoje ruke nakon što je tri desetljeća uzalud čekao diplomatski napredak.
U slučaju otvorenog rat između dvije bivše sovjetske republike, Azerbejdžan bi imao očitu prednost. Broji 81.950 redovnih vojnih i paravojnih snaga, u usporedbi s 49.100 za Armeniju, rekli su analitičari Alexander Stronell i Yohann Michel iz Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) u Londonu.
Azerbejdžan ima “kvalitativnu i kvantitativnu prednost” i čini se da ima i momentum preuzimanjem kontrole nad zrakom, rekli su dvojica analitičara, ali dodali kako je prerano da bismo bili sigurni u opseg bilo kakvih teritorijalnih dobitaka.
Michel je rekao da je vjerojatno da je Azerbajdžan bespilotnim letjelicama uništio najmanje 30-40 neprijateljskih tenkova, dok je izgubio neke od svojih. Ali da bi kontrolirao surov, planinski teritorij, trebao bi napredovati s vlastitim pješaštvom, tenkovima i oklopnim transporterima, rekao je.