“Velika međunarodna kriza mnogo je vjerovatnija tokom drugog mandata Donalda Trumpa s obzirom na njegovu nesposobnost da se fokusira na vanjsku politiku”, upozorio je bivši američki ambasador pri Ujedinjenim narodima (UN).
John Bolton, koji je sedamnaest mjeseci bio Trumpov najdugovječniji savjetnik za nacionalnu sigurnost, iznio je oštru kritiku njegovog neznanja, nezainteresiranosti za činjenice i nedostatka koherentne strategije.
Podsjećamo, John Bolton je ekskluzivno govorio za FACE gostujući u “Centralnom dnevniku sa Senadom Hadžifejzovićem”. Gostovanje možete pogledati u nastavku.
Bolton je Trumpovo odlučivanje opisao kao vođeno ličnim odnosima i “neuronskim bljeskovima”, a ne dubokim razumijevanjem nacionalnih interesa.
Bolton je također odbacio Trumpove tvrdnje iz predizborne kampanje ove godine da samo on može spriječiti treći svjetski rat i brzo okončati sukobe u Gazi i Ukrajini.
“To je tipično za Trumpa: sve je to hvalisanje. Svijet je opasniji nego što je bio dok je on bio predsjednik. Jedina prava kriza koju smo imali bila je Covid, koja je dugoročna kriza, ali nije povezana s određenom stranom silom, već s pandemijom”, rekao je Bolton za Guardian.
“Ali rizik od međunarodne krize, slične onima iz 19. stoljeća, mnogo je veći tokom drugog Trumpovog mandata. S obzirom na Trumpovu nesposobnost da se fokusira na koherentno donošenje odluka, veoma sam zabrinut kako bi to moglo izgledati“, dodao je.
Bolton, 76-godišnji zagovornik tvrde vanjske politike, podržavao je invaziju na Irak 2003. godine i pozivao na američke vojne akcije protiv Irana, Sjeverne Koreje i drugih zemalja zbog njihovih pokušaja razvoja ili nabavke nuklearnog, hemijskog ili biološkog oružja.
Bio je ambasador Georgea W. Busha pri UN-u šesnaest mjeseci, nakon što je služio kao pregovarač za naoružanje u State Departmentu i u administracijama Ronalda Reagana i Georgea H. W. Busha. Bolton je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost od aprila 2018. do septembra 2019. godine.
“Vjerovao sam da će, kao i svaki američki predsjednik prije njega, težina odgovornosti, posebno u nacionalnoj sigurnosti, ozbiljnost pitanja s kojima se suočava i posljedice njegovih odluka disciplinirati njegovo razmišljanje na način koji će proizvesti ozbiljne rezultate”, prisjetio se on.
“Ispostavilo se da sam bio u krivu. Do trenutka kad sam došao, mnogi obrasci ponašanja već su bili postavljeni i nikada nisu promijenjeni. Moglo bi biti da čak i da sam bio tamo ranije, ne bih mogao utjecati na to. Ali ubrzo nakon što sam stigao, bilo je jasno da intelektualna disciplina nije u Trumpovom vokabularu“, dodao je.
U oštrom odstupanju od tradicionalne američke vanjske politike, Trump je vodio kampanju pod sloganom “Amerika na prvom mjestu”, zalažući se za izolacionizam, neintervencionizam i protekcionizam u trgovini, uključujući značajne carine.
Bolton se složio s “mnogim” Trumpovim odlukama tokom njegovog prvog mandata, ali ih je opisao kao “niz neuronskih bljeskova“.
“On nema filozofiju, ne vodi politiku kako mi to razumijemo, nema strategiju nacionalne sigurnosti. Naveo sam u svojoj knjizi da su njegove odluke poput arhipelaga tačaka. Možete pokušati povući linije između njih, ali čak ni on to ne može učiniti. Pokušavate postepeno donositi ispravnu odluku jednu za drugom. Barem su njegovi savjetnici tako mislili: da možemo povezati dovoljno odluka. Ali on to nije tako gledao“, ispričao je Bolton.
“Putin smatra Trumpa lakom metom”
Naveo je da je Trump mogao biti “šarmantan”, te je stavljao naglasak na lične odnose s autokratima poput Xi Jinpinga iz Kine, Kim Jong-una iz Sjeverne Koreje i Vladimira Putina iz Rusije. Međutim, nedostajala mu je kompetencija potrebna za taj posao, te je pokazao očigledno nepoštivanje dnevnih sigurnosnih brifinga koje predsjednici primaju.
“Ne zna mnogo o vanjskoj politici. Nije veliki čitatelj. Povremeno čita novine, ali brifing materijali gotovo nikada nisu pročitani jer on ne misli da su važni. Misli da je važno pogledati drugu osobu preko stola u oči i dogovoriti se“, rekao je Bolton o Trumpu.
Također je istakao da Trump istinski vjeruje da ima prijateljstvo s Putinom.
“Ne znam šta Putin misli o svom odnosu s Trumpom, ali on vjeruje da zna kako ga kontrolirati, da je Trump laka meta. Trump to uopće ne vidi”, potcrtao je, te dodao: “Ako sve temeljite na ličnim odnosima i ne razumijete kako vas osoba s druge strane gleda, to je pravi nedostatak situacijske svijesti koji može samo uzrokovati probleme.”
Trump je više puta hvalio autoritarne lidere poput Putina i Viktora Orbána iz Mađarske te nije isključio mogućnost povlačenja iz NATO-a. Upitan o Trumpovoj sada već zloglasnoj sklonosti prema autokratima, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost odgovorio je: “Pretpostavljam da bi psiholog mogao bolje objasniti, ali mislim da Trump voli biti ‘veliki momak’, voli druge ‘velike momke’.”
“Ovi drugi ‘veliki momci’ nemaju dosadne nezavisne zakonodavne i sudske vlasti i rade stvari koje Trump ne može, a on jednostavno želi da može. Mnogo je zabavnije kada nemate vrste ograničenja koja nameću ustavne vlade“, naveo je.
U posljednjih nekoliko dana, Trump je ponovo uzdrmao diplomate prijetnjom da će vratiti Panamski kanal, pozivajući SAD da kupi Grenland i sugerirajući da Kanada postane 51. država. Kim Darroch, koji je bio britanski ambasador u Washingtonu četiri godine od 2016., rekao je za Sky News da će drugi Trumpov mandat biti “poput cjelodnevne tuče u kafani”.
Bolton se slaže da bi drugi mandat mogao biti još nepredvidiviji i disruptivniji nego prvi: “Sada se osjeća sigurnije u svoje prosudbe nakon što je ponovo izabran, što će dodatno otežati nametanje bilo kakve intelektualne discipline u donošenju odluka.”
Trump je rekao da bi okončao rat Rusije protiv Ukrajine u roku od jednog dana, izazivajući strah od kompromisa koji bi zaustavio američku vojnu pomoć i obvezao Ukrajinu na predaju teritorija.
Bolton je komentirao: “Veoma sam zabrinut da on želi to skinuti s dnevnog reda. On misli da je to Bidenov rat. Rekao je u kampanji, da je bio predsjednik, to se nikada ne bi dogodilo, što, naravno, nije moguće dokazati ni opovrgnuti. Želi da ostavi to iza sebe, što snažno implicira da ga nije briga pod kojim uvjetima i sumnjam da ga nije briga… a to je vrlo opasno za Ukrajinu.”