Premijer Velike Britanije, Keir Starmer, i predsjednik Francuske, Emmanuel Macron, razgovarali su o slanju britanskih i francuskih vojnika u Ukrajinu kao mirovnih snaga nakon bilo kakvog potencijalnog dogovora o okončanju rata, saznaje The Telegraph.
Francuski predsjednik zagovara tu ideju i o tome je već razgovarao s Volodimirom Zelenskim, ukrajinskim predsjednikom, i Donaldom Tuskom, poljskim premijerom.
Glasnogovornici Downing Streeta i Elizejske palače nisu osporili da su Starmer i Macron razgovarali o toj mogućnosti tokom sastanka u Checkersu prošle sedmice. Dužnosnici u Londonu i Parizu drže u tajnosti detalje razgovora. Međutim, višestruki dobro pozicionirani izvori iz Britanske vlade naglasili su da Starmer još nije u potpunosti saglasan.
“Postoje izazovi oko toga šta bismo mogli podržati, šta bismo željeli podržati i šire pitanje o prijetnji pod kojom bi te trupe mogle biti i je li to eskalacija”, kazao je jedan od izvora za The Telegraph.
Prijedlog dolazi dok se evropski lideri bore oko toga kako nastaviti podržavati suverenitet Ukrajine dok novoizabrani predsjednik Donald Trump gura Kijev da sklopi mirovni sporazum s Rusijom.
Trump ulazi u Bijelu kuću u ponedjeljak. Odstupio je od svog predizbornog obećanja da će okončati sukob “prvog dana” kao predsjednik SAD-a, ali namjerava to učiniti u prvih šest mjeseci svoje administracije.
Odavno se očekivalo da će Starmer posjetiti Ukrajinu početkom nove godine, u nečemu što bi se smatralo simboličnim pokazivanjem podrške Zelenskom dok se američka podrška koleba.
Javno stajalište Britanske vlade je da bi zapadni saveznici trebali dati Zelenskom što je više moguće podrške, a da Ukrajinci odlučuju kada i hoće li održati mirovne pregovore.
Privatno, ministri i dužnosnici očekuju da će Trump prisiliti Ukrajinu i Rusiju da zaobiđu pregovarački stol, a sada su u toku pokušaji da se odredi šta će se sljedeće dogoditi.
Jedna ideja o kojoj se sada sve više govori, ne samo u javnoj raspravi nego i iza zatvorenih vrata u Westminsteru, jest trebaju li zapadne trupe garantovati bilo kakve mirovne uvjete.
Razmišljanje se vrti oko ideje da bi Rusija mogla zadržati ukrajinsku zemlju koju je zarobila kao dio mirovnog sporazuma, iako ostaje mnogo neizvjesnosti u vezi te perspektive. Ako se to dogodi, evropski su lideri razmišljali o tome šta se može učiniti kako bi se osiguralo da preostala teritorija Ukrajine bude zaštićena od budućih ruskih napada.
Izazov je u tome što prošla kritika Trumpa o raspoređivanju vojnika u inozemstvu i njegovi politički napadi na finansijsku podršku Ukrajini znače da je malo vjerovatno da će američke trupe sudjelovati. Više britanskih dužnosnika došlo je do ovog zaključka.
Jedna od američkih ideja je da bi zapadni vojnici mogli djelovati na granici od 1200 kilometara između novih ukrajinskih i ruskih granica, s uspostavljenom demilitariziranom tampon-zonom. Macron zagovara ideju da bi evropski saveznici mogli biti raspoređeni na terenu kako bi odigrali takvu ulogu. Neki od njegovih razgovora s drugim čelnicima postali su javni.
Francuski predsjednik i gospodin Tusk razgovarali su o prijedlogu sredinom decembra. Tusk je tada umanjio tu ideju, rekavši da Varšava “ne planira takve akcije”. Macron i Zelenski također su razgovarali o potencijalnim planovima u ponedjeljak.
“Složili smo se da ćemo blisko sarađivati s ključnim saveznicima na postizanju mira i razvoju učinkovitih sigurnosnih garancija. Kao jedna takva garancija, razgovarali smo o francuskoj inicijativi za raspoređivanje vojnih kontingenata u Ukrajini. Razmotrili smo praktične korake za njegovu provedbu, potencijalno širenje i uključivanje drugih nacija u ove napore”, napisao je Zelenski.
Britanski dužnosnici naglasili su da tek trebaju u potpunosti podržati prijedlog. Jedan Vladin izvor rekao je za The Telegraph: “Malo idemo ispred sebe. Još nismo tamo.”
Međutim, to što se rasprave odvijaju pokazuje stepen do kojeg je Downing Street odlučan nastaviti podržavati Ukrajinu, čak i nakon što Trump preuzme dužnost.
Bilo kakav angažman trupa, ako se dogodi, stvorio bi značajan novi pritisak na budžet Ministarstva odbrane u vrijeme kada Ministarstvo finansija traži rezove potrošnje.
Raspoređivanje bi moglo uključivati hiljade britanskih vojnika u trenutku kada su vojni lideri već upozorili da Velika Britanija nema kapacitet voditi rat.
Također bi riskiralo da ga Rusija doživi kao eskalaciju, što je Downing Street uvijek odbijao kadrirati. Uzastopni premijeri opirali su se najavi da će britanski vojnici biti raspoređeni u Ukrajini otkako je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na zemlju u februaru 2022. godine.