Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Njegovu kolumnu prenosimo u cijelosti.
Dana 6. i 7. jula 2025. godine u Rio de Janeiru održan je 17. samit BRICS-a pod predsjedavanjem Brazila. Savez zemalja globalnog juga BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika) nastao je 2006. godine kao protuteža ekonomskoj dominaciji kolektivnog Zapada. Članstvo je moguće samo uz poziv. Pored navedenih zemalja, BRICS sada uključuje i Saudijsku Arabiju, Etiopiju, Iran, Ujedinjene Arapske Emirate, Egipat i Indoneziju. Argentina se povukla iz učešća 2024. godine.
Postoji i kategorija partnerskih država, koje su trenutno: Bjelorusija, Bolivija, Tajland, Malezija, Uzbekistan, Uganda, Kazahstan, Vijetnam i Nigerija. Nominalni BDP pet glavnih članica BRICS-a iznosi preko 28 triliona dolara, dok G7 čini preko 51 trilion dolara. Istovremeno, većina ekonomske moći unutar BRICS-a pripada Kini, više od 60 % ukupnog BDP-a zemalja članica. Dakle, trenutno zapadni svijet, predvođen G7, i dalje zadržava moćniju poziciju od zemalja globalnog juga, čije interese BRICS nastoji promovirati.
Dnevni red i tematski fokus samita
Dnevni red samita obuhvatao je pitanja reforme globalnog upravljanja, održavanja mira i sigurnosti, jačanja multilateralizma, razvoja umjetne inteligencije, klimatskih promjena i globalnog zdravlja. BRICS, zamišljen prije dvije decenije kao forum za brzorastuće ekonomije, danas se pretvara u upravljanu protutežu zapadnoj civilizaciji.
Za zemlje globalnog juga, Rusija i BRICS simboliziraju borbu protiv starog sistema kolonijalnih međunarodnih odnosa. Rusija nastoji igrati glavnu ulogu u oblikovanju dnevnog reda samita, namećući svoju volju drugim članicama grupe i postepeno transformirajući BRICS u strukturu koja se protivi tradicionalnim formatima poput G7 i WTO-a.
Stoga bi Evropa trebala ojačati koordinaciju s partnerima iz G7, proširiti multilateralne trgovinske saveze i podržati reformu globalnih institucija kako bi spriječila pomjeranje međunarodnih trgovinskih pravila. Kritično je ulagati i u tehnološko liderstvo da bi se održala konkurentnost i suprotstavio rastući utjecaj BRICS-a na globalnu ekonomiju.
Slabost samita i unutrašnje podjele BRICS-a
Samit u Rio de Janeiru nazvan je slabim, ne samo zbog odsustva ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji nije došao zbog prijetnje hapšenjem po nalogu Međunarodnog krivičnog suda, već i zbog izostanka kineskog predsjednika Xi Jinpinga, koji je prethodno prisustvovao svim samitima dvanaest godina zaredom.
BRICS je podijeljen između antizapadne Rusije i Kine te prozapadne Indije i Brazila i nikada nije postao prava organizacija: nema povelju niti sekretarijat. Ideja o zajedničkoj valuti BRICS-a zaustavljena je, jer Rusija želi razviti BRICS u pravu organizaciju, dok Kina i Indija to odbijaju.
U svom videoobraćanju, Putin je tvrdio da BRICS „značajno nadmašuje druga udruženja u pogledu pariteta kupovne moći, poput G7“, no to je manipulacija jer najveći dio tog ekonomskog rasta otpada na Kinu. Putin stidljivo izbjegava govoriti o stanju ruske ekonomije, koja ne može izdržati rat u Ukrajini.
Ideja o „dedolarizaciji“ i finansijska nezavisnost
Rusija već dugo zagovara „dedolarizaciju“ svjetske ekonomije. Još u decembru 2024. godine, Kremlj je predložio stvaranje zajedničke BRICS valute, objašnjavajući da „svijet doživljava eroziju povjerenja u dolar i euro, mnoge zemlje sumnjaju u njihovu pouzdanost“.
Udio dolara u svjetskim rezervama u to vrijeme iznosio je oko pet posto, a u međunarodnim obračunima oko 50%, naročito putem SWIFT-a. Kremlj je eroziju dolara povezao s izjavama tada izabranog ali ne i inauguriranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je zaprijetio zemljama BRICS-a visokim tarifama ukoliko stvore vlastitu zajedničku valutu.
Južnoafrička vlada je odmah odbacila planove za BRICS valutu. Na samitu u Kazanju 2024. Putin je uvjeravao da prelazak na obračune u nacionalnim valutama smanjuje geopolitičke rizike i povećava finansijsku nezavisnost članica. Međutim, šefica Nove razvojne banke BRICS-a, Dilma Rousseff, istakla je da banka ne planira nove projekte u Rusiji zbog sankcija na globalnim finansijskim tržištima.
Situacija za Rusiju se od tada pogoršala. Lavrovljeva retorika o padu povjerenja u dolar naišla je na odgovor Trumpa, koji je upozorio na dodatne tarife za zemlje koje podržavaju politiku BRICS-a. Kina je reagirala sličnim stavom.
Stavovi BRICS-a o međunarodnim sukobima i globalnim pitanjima
BRICS je ranije upozoravao na nejednakost u pravilima svjetske trgovine i potrebu za reformom UN-a, naročito Vijeća sigurnosti. Zemlje saveza traže šire zastupljenje globalnog juga, posebno Brazila i Indije, u tim institucijama.
Nijedna zemlja članica nije osudila Rusiju zbog agresije na Ukrajinu; u UN-u ili podržavaju Rusiju ili se suzdržavaju od glasanja. Članice su izrazile namjeru saradnje u oblasti sigurnosti, što nagovještava buduću konkurenciju s NATO-om.
Sjedinjene Američke Države nastoje presresti ovaj trend jačanjem saveza u azijsko-pacifičkoj regiji, posebno s Japanom i Filipinima.
Izjave i rezolucije sa samita
Kineski premijer Li Keqiang pozvao je na „zaštitu mira i spokoja širom svijeta“. U dokumentu se izražava zabrinutost zbog povećanja globalnih vojnih troškova na štetu finansiranja zemalja u razvoju, što je direktan kritički stav prema EU, Velikoj Britaniji, SAD-u i Trampovim zahtjevima za udvostručenje NATO članarina.
BRICS je osudio napade na civilnu infrastrukturu u Iranu i na nuklearne objekte pod IAEA garancijama. Stav o Ukrajini pokazuje „pravdu“ novog multipolarnog svijeta: oštro osuđuju napade na mostove i željezničku infrastrukturu u ruskim oblastima, ali ne ukazuju na počinitelje.
Rusija je početkom juna 2025. prijavila dva incidenta urušavanja mostova s velikim žrtvama, koji su prvobitno klasifikovani kao teroristički napadi bombama. Istražni komitet Rusije kasnije je uklonio tvrdnje o bombama. U dokumentu samita implicira se krivica ruske vlasti za te incidente.
S druge strane, u Ukrajini traju teroristički raketni napadi na civilnu infrastrukturu, sa desetinama hiljada žrtava, uključujući djecu, no to nije zabrinulo učesnike samita.
Lideri BRICS-a naglasili su potrebu za „mirnim rješavanjem sukoba kroz dijalog i diplomatiju“. Istaknuli su afričku „mirovnu inicijativu“ i grupu „Prijatelji mira“. Rat u Ukrajini nije direktno spomenut.
Članice su osudile napade na Iran, Džamu i Kašmir i pozvale na uspostavljanje nezavisne Države Palestine unutar međunarodno priznatih granica iz 1967., uključujući Pojas Gaze i Zapadnu obalu s Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom.
Suzdržanost samita u Rio de Janeiru, u odnosu na proaktivniji stav prošlogodišnjeg sastanka u Kazanju koji je organizirala Rusija, pokazuje promjenu fokusa: Brazil je iskoristio samit da promovira reforme globalnog upravljanja, a ne kritiku Zapada.
Odsustvo Putina i Xija dodatno je ojačalo poziciju Brazila kao neutralnog moderatora u novom multipolarnom svijetu. Putin nije došao zbog straha od hapšenja, dok kineski lider nije pokazao interesovanje za prisustvo. Fokus samita bio je na prozapadnom brazilskom predsjedniku Luli da Silvi i indijskom premijeru Modiju.