Više ljudi umrlo od covida nego od bolesti mozga i plućnih bolesti
Ukupno su do kraja lipnja preminule 51.534 osobe, od čega 14.000 zbog srčanih i krvožilnih bolesti, 11.600 od malignih bolesti i 5500 od covida. Slijede bolesti mozga i plućne bolesti te smrti zbog vanjskih utjecaja poput prometnih nesreća, trovanja i samoubojstava. Ukupno je od siječnja do lipnja preminulo 25.609 žena i 25.925 muškaraca.
“Covid-efekt se može jasno vidjeti u statistici. Covid je pridonio povećanju smrtnosti kod žena za 10 posto, a kod muškaraca za 14 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2019. godine, a tijekom travnja bio je čak najčešći uzrok smrti. Da bismo pronašli istu ukupnu stopu smrtnosti, kad je riječ o muškarcima moramo se vratiti u 2013., a kod žena u 2017. godinu”, pojasnila je Mona Heurgren, voditeljica odjela za statistiku u švedskoj Nacionalnoj upravi za zdravstvo i socijalnu skrb.
Prosječna dob preminulih bila je u prvoj polovici ove godine otprilike pola godine viša (kod žena 82.5 godine, a kod muškaraca 77.6 godina) u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine, što se objašnjava time da se od covida-19 u starijoj dobi umire više nego od drugih uzroka. Kad je u pitanju covid-19, prosječna dob preminulih žena bila je 85 godina, a muškaraca 80.4 godine. Prosječna dob osoba kod kojih je covid-19 bio glavni uzrok smrti bila je dvije godine viša nego kod Šveđana koji su umirali iz drugih razloga.
Stopa smrtnosti na 100 tisuća ljudi bila najveća od 2015. godine
Kakva će biti statistika za drugih šest mjeseci 2020. godine ponajprije ovisi o stopi smrtnosti u preostalih 45 dana ove godine.
“Stopa smrtnosti na 100.000 stanovnika do početka studenoga bila je najveća od 2015. godine. Budući da se koronavirus ponovno ubrzano širi populacijom i da broj smrtnih slučajeva raste, trenutačno ne znamo što nas čeka do kraja ove godine”, rekla je Heurgren, dodavši da su do utorka ujutro ukupno u Švedskoj od covida preminule 6164 osobe.
Švedska jučer uvela dosad najstrože mjere
Zbog rapidnog širenja zaraze od kraja listopada te porasta broja novozaraženih i do 6000 slučajeva dnevno, švedski premijer Stefan Löfven u ponedjeljak je posegnuo za dosad najstrožom mjerom od početka pandemije i ograničio javna okupljanja na samo osam osoba.
Dosad se na sportskim i kulturnim događajima moglo okupiti do 300 osoba, a na ostalima do 50. No, ograničenje se ne odnosi na privatna i poslovna okupljanja, pa unatoč preporuci da se takva mjesta izbjegavaju, restorani, barovi, teretane, kina i trgovački centri i dalje normalno rade.
Ono po čemu se Švedska i dalje ponajviše razlikuje od ostalih europskih zemalja je stajalište da maske nisu neophodne u borbi protiv pandemije. Premijer Löfven imao je priliku u svome obraćanju naciji pozvati građane da nose maske barem u situacijama kad se distanca ne može slijediti, primjerice u javnom prijevozu, ali na izravno pitanje o maskama odgovorio je tek: “Maske u Švedskoj nisu zabranjene”.