Vidovdan, praznik nastao u čast starog slavenskog boga Svetovida, ima svoje specifične običaje. Obilježavaju ga pripadnici Srpske pravoslavne crkve, ali i Bugarske. Naime, njihovi preci su vjerovali u Svetovida prije nego što su prihvatili hrišćanstvo.
Nekada se smatralo da je Vidovdan praznik kada se bolje vidi i kada se otvaraju oči, jer se u narodnim predanjima Svetovid povezuje sa liječenjem očnih bolesti.
Jedan od vjekovima starih rituala koji se izvodi uoči Vidovdana je povezan sa vidovom travom. Vjeruje se da vidova trava djevojkama može donijeti san o budućem suprugu. Udate žene također treba da koriste vidovu travu kako bi isprobale trik.
Osim toga, postoje i vjerovanja da će mlade neudate djevojke upoznati budućeg muža ako stavljaju vidovu travu, parče hljeba i malo soli pod jastuk prije spavanja. Postoji i običaj da se na Vidovdan ustaje prije zore i gleda prema Suncu izgovarajući molitvu za dobar vid.
Umivanje vodom vidovkom uoči zore također je dio tradicije, jer se vjeruje da ima iscjeliteljske moći. Običaji vezani za Vidovdan uključuju i posmatranje vremenskih uslova tog dana. Ako je vedro, odjeću treba iznijeti napolje da se provjetri i napuni pozitivnom energijom. Ako je oblačno, vjeruje se da prekrštavanje oblaka može donijeti blagotvornu kišu za usjeve.
Na Vidovdan se izbjegavaju igre i pjevanje kao znak poštovanja prema mrtvima. Osim toga, postoji običaj da se na Vidovdan jede zrelo voće, dok se u nekim krajevima iznose kese sa novcem kako bi se provjerilo koliko je svako postigao tokom prethodne godine, piše “Danas“.