Posljedica je to rasta prinosa na američke obveznice, s obzirom na to da se očekuje pojačano zaduživanje države kako bi se financirale poticajne mjere.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 91,25 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 91,05 bodova.
Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 105,05 na 105,10 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,2030 dolara, blizu najniže razine u dva mjeseca, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2035 dolara.
Cijene su nafte, pak, jutros porasle jer bi podatak o padu zaliha u SAD-u na najnižu razinu u gotovo godinu dna mogao značiti da jača potražnja za gorivima u najvećem svjetskom potrošaču nafte.
Na američkom je tržištu cijena barela porasla 0,75 posto, na 56,11 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,7 posto, na 58,85 dolara.
To su najviše cijene nafte u otprilike 11 mjeseci.
Pale cijene dionica na azijskim burzama
Na azijskim su burzama cijene dionica u četvrtak pale, prvi put ovoga tjedna, jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta i jer ih zabrinjava zaoštravanje uvjeta likvidnosti na kineskim tržištima.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu oko 1 posto, nakon tri dana rasta.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji skliznule između 0,2 i 1,6 posto.
Azijski ulagači odlučili su jutros povući dio zarade s tržišta, nakon što su cijene dionica snažno porasle u prethodna tri dana i tako nadoknadile gotovo sve gubitke od prethodnoga tjedna.
Ulagače je zabrinulo i zaoštravanje uvjeta likvidnosti na kineskim tržištima, s obzirom na to da su kratkoročne kamatne stope ponovno u uzlaznoj putanji.