Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za „Face.ba“ piše o trenutnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
“Predstavnik Ministarstva odbrane Ukrajine potvrdio je činjenice o ukrajinskom izvođenju specijalnih operacija u Sudanu, Maliju i Siriji. Nedavni događaji u Maliju i Siriji potkopavaju vojni potencijal Ruske Federacije i prouzrokuju reputacijske gubitke državi agresoru. Ruski ratni zločinci neće se osjećati sigurno ne samo u Ukrajini, već nigdje u svijetu.
Više nema monopola ruskih specijalnih službi pod maskom Wagnera i drugih na operacije u Africi i na Bliskom istoku. Ukrajina će raditi na potkopavanju strateških pozicija Rusije u svijetu, slabeći stabilnost neprijatelja i njegovu sposobnost da nastavi agresivni rat. Ukrajinci imaju mnogo prijatelja u zemljama u kojima djeluju ruski militanti. Nedavno su milicioneri iz Stalnog strateškog okvira za mir, sigurnost i razvoj CSP-PSD porazili kolonu trupa malijske hunte i ruskih plaćenika iz PVK-a Wagner. Tokom trodnevnih žestokih borbi na sjeveru Malija eliminisana su 84 ruska plaćenika iz PVK-a Wagner i 47 vojnika vladine vojske.
Najmanje trideset ljudi iz neprijateljskih snaga je ranjeno. Osim toga, pobunjenici su uspjeli zarobiti vojnu opremu, uključujući tenkove, oružje i vozila. Zarobljeno je čak sedam vagnerovaca i vojnika Malijske vojske. Ovo je najgori gubitak za Wagnerovu grupu od njenog raspoređivanja u Maliju 2021. godine, otkako je vojska koja je preuzela vlast u Bamaku u dva puča 2020. i 2021. protjeravši francusku vojsku i snage UN-a i unajmila PVK Wagner.
Monopol ruskih privatnih vojnih kompanija u drugim zemljama u kojima se bave pljačkama i razbojništvom bliži se kraju. Rusija se bezobzirno miješa u unutrašnje stvari afričkih zemalja, sponzorira državne udare, pomaže nelegitimnim režimima da potisnu opoziciju i pljačka nacionalno bogatstvo afričkih naroda.
Sa strane Ruske Federacije, isti militanti učestvuju u intervenciji u Africi i u agresiji na Ukrajinu. Tokom debakla u Maliju eliminisan je jedan od čelnika Wagnera, Anton Jelizarov, koji je bio organizator okupacije Bahmuta i Soledara u Donjeckoj oblasti. Wagnerovi plaćenici nisu ništa bolji od međunarodnih terorista i džihadista.
U julu 2023. OSCE je priznao Wagnera kao terorističku organizaciju. Slične rezolucije usvojile su SAD, Litvanija i Velika Britanija. Ukrajina je dala najveći doprinos likvidaciji vagnerovaca. Više od 20.000 njhovih boraca uništeno je u samo šest mjeseci bitke za Bahmut. U Rusiji već postoji nedostatak ljudi koji su spremni da se bore i umru iz nepoznatih razloga u Ukrajini. Redovno povećanje davanja okupatorima ne doprinosi njihovom ohrabrivanju. Stoga ruske vlasti nezakonito podstiču zapošljavanje u Ruskoj vojsci radnih migranata iz drugih zemalja. Na stotine njih je poginulo, osakaćeno ili zarobljeno od strane Ukrajinaca.
Rusija iskorištava ranjivi, ropski položaj migranata, ucjenjuje ih ograničavanjem njihovih prava i sloboda, tjera ih da potpisuju ugovore za učešće u ratu protiv Ukrajine. Brojne zemlje, uključujući Indiju, već su pozvale Rusiju da prekine sramotnu praksu uključivanja vlastitih građana u strane ratove. Umjesto da učestvuje u globalnim naporima za ublažavanje siromaštva i gladi, Rusija koristi ove probleme za jačanje vlastitih sposobnosti za vođenje agresivnih ratova.
U međuvremenu, Mađarska je odlučila da pojednostavi proceduru ulaska za državljane Ruske Federacije i Bjelorusije. Neoprezna odluka Budimpešte dovodi u opasnost cijelu Evropu. Cilj Rusije je hibridnim sredstvima destabilizirati EU, a primjera takvih pokušaja ima dovoljno. Ograničenja ulaska državljana Ruske Federacije i Bjelorusije u Evropu su opravdana. Putin i Lukašenko redovno pribjegavaju provokacijama na granici, posebno pokušavaju usmjeriti tok ilegalnih migranata u EU.
Kremlj će sigurno iskoristiti mađarsku rupu da pošalje špijune, ubice, sabotere i propagandiste u EU. Dodatna prijetnja će biti za ukrajinske porodice koje su zbog rata bile prinuđene da potraže utočište u EU. Ruski agenti mogu pribjeći pokušajima novih atentata, poput pokušaja ubojstva direktora njemačkog koncerna Rheinmetall Armina Pappergera, izvođenja državnih udara, kako je bilo u Crnoj Gori, tako i u Moldaviji, te pokušaja ometanja Olimpijade u Parizu. Rukovodstvo EU jednostavno mora utjecati na Mađarsku kako bi se spriječio negativan razvoj događaja.
U međuvremenu, došlo je do razmjene zarobljenika između Ruske Federacije i Bjelorusije s jedne strane i SAD-a, Njemačke, Slovenije i Velike Britanije s druge strane. Turska je posredovala u najvećoj razmjeni zarobljenika od Hladnog rata u Ankari. U njemu je učestvovalo 26 osuđenika iz sedam zemalja. Među njima su reporter WSJ Evan Hershkovich, američki marinac Paul Whelan, ruski opozicioni aktivist Ilya Yashin i radijska novinarka Alsu Kurmasheva.
Nakon razmjene, trinaest njenih učesnika vratilo se u Njemačku, tri u SAD, a deset u Rusiju. Među potonjima je i pukovnik obavještajne službe Vadim Krasikov, koji je bio umiješan u ubistvo protivnika Kremlja 2019. godine u Njemačkoj. Postoje izvještaji da je mogao učestvovati i u ubistvu gradonačelnika Sankt Peterburga Anatolija Sobčaka prije trideset godina, u čijoj je administraciji radio Vladimir Putin, s obzirom na to da posjeduje vrijedne informacije za šefa Kremlja. Razmjena je potvrdila moralnu degradaciju Rusije: Kremlj je vratio svoje ubice, špijune i prevarante u zamjenu za oslobađanje pristojnih ljudi koji su zapravo bili taoci Ruske Federacije. Državljani stranih zemalja treba da uzmu u obzir rizike i prijetnje boravka na teritoriji pod kontrolom Moskve kako ne bi postali taoci budućih razmjena.
Zapadne zemlje su oslobodile ne samo svoje građane, već i Ruse koji su bili žrtve političke represije Putinovog režima, iako su neke od njih rekli da to nisu tražili. Ukrajina pozdravlja oslobađanje zatvorenika Kremlja poznatih po svom antiratnom stavu. Uostalom, oni će sigurno nastaviti svoje aktivnosti već na slobodi. Kako god ne zaboravimo da ruske vlasti nezakonito pritvaraju stotine ukrajinskih političkih zatvorenika i novinara. Stoga je potrebno uložiti napore da se što prije njih vrate kući.
Kijev računa na dalju podršku i pomoć zapadnih zemalja po pitanju oslobođenja Ukrajinaca. S obzirom na ovaj događaj, čelnica vladajuće Socijaldemokratske partije Njemačke Saskia Esken je, komentarišući razmjenu zarobljenika između Rusije i Zapada, rekla da je ovaj slučaj pokazao da su pregovori mogući čak i sa Ruskom Federacijom.
Utjecajna političarka je razmjenu zatvorenika sa Rusijom nazvala velikim uspjehom za diplomatiju, kada je iz ruskih zatvora bilo moguće osloboditi mnoge njemačke i druge zapadne građane.
‘Sporazum jasno pokazuje da je moguće pregovarati, ulaziti u pregovore, čak i sa ruskom državom, pa čak i sa ruskim agresorom, o pitanjima gdje i oni imaju svoje interese. Na kraju krajeva, oni žele postići mir, ali za ovo prvo moramo stvoriti situaciju, u kojoj će ruska država zaista htjeti da razgovara s nama’, rekla je ona.
Iako se sama razmjena nije ticala Ukrajine, ukrajinski zvaničnici u njoj nisu učestvovali i nisu pomogli u njenoj organizaciji, ipak međunarodni mediji prenijeli su da je moguće da je ova razmjena samo vrh ledenog brijega u vezi sa tajnim pregovorima između Zapada i Ruske Federacije o pitanju Ukrajine, pa Kijev sada pomno prati situaciju.”