U intervjuu za Financial Times, Pelttari je rekao kako je Helsinki i dalje “budan” u pogledu eventualnih ruskih prijetnji, ali je naglasio kako je Rusija za sada imala iznenađujuće blage reakcije što se može povezati i s fokusom Kremlja na dešavanja u Ukrajini.
“Bilo je prilično tiho i nadamo se da će tako i ostati. Pozitivno je što se ništa nije dogodilo. Također, pozitivna stvar je što smo spremni i sposobni da zaštitimo naše društvo”, rekao je šef finske obavještajne službe,
Iako su, zbog iskustava iz prošlosti, finski političari ranije imali opreznu komunikacijsku strategiju prema Sovjetskom Savezu, nova vremena nude i znatno direktniju komunikaciju na relaciji Helsinki – Moskva.
“Finski predsjednik je rekao Putinu da su oni ovo izazvali te da se pogleda u ogledalo. Neće biti velikih promjena ni u budućnosti, to je finski način. Bit ćemo spremni i vodit ćemo računa o našoj sigurnosti. Čvrsti smo, ali nismo previše bučni”, poručio je.
Uprkos nastojanjima Finske da što prije postane članica NATO-a, problem u odnosima s Turskom i zahtjevima Ankare kada je riječ o zabrani rada kurdskih organizacija u skandinavskim zemljama mogao bi otežati cijeli proces.
“Pratimo aktivnosti PKK pokreta duži niz godina. U ovogodišnjem izvještaju govorimo o finansiranju i aktivnostima koje se tiču prikupljanja sredstava za PKK. Mi to shvatamo ozbiljno. Jasno je da je to teroristička organizacija i mi terorizam shvatamo ozbiljno”, ističe Pelttari.