U septembru 2013. predsjednik Xi Jinping je održao jedan govor u Kazahstanu i predložio je inicijativu za zajedničku izgradnju ekonomskog pojasa “Puta Svile”. Centralna Azija je postala prvo mjesto za inicijativu “Pojas i Put”, koja je ostavila dobar primjer međusobnog povezivanja. Ovo je izjavio u intervjuu za Fenu ambasador Narodne Republike Kine u BiH, Ji Ping, osvrćući se na završeni sastanak Kine i zemalja Srednje Azije, koji se održao u gradu Xian.
Ambasador Ji je rekao kako su u proteklih deset godina dvije strane zajednički realizovale niz velikih projekata od kojih su ljudi u svim zemljama u regiji imali široku korist.
“Otvaranjem baze kinesko-kazahtanske logističke saradnje otvorena su vrata ka Tihom okeanu za zemlje centralne Azije. Željeznički tunel “Angren-Papu” je stavio tačku na dug period kad je lokalno stanovništvo moralo da putuje preko planina ili ide zaobilaznim putem preko drugih zemalja. Autoput Kina – Kirgistan – Uzbekistan je postao međunarodna transportna arterija koja nesmetana prolazi kroz brda i planine. Vozne linije koje prolaze kroz Centralnu Aziju čine 80% brzih vozova koje Kinu spajaju sa Evropom, i postao je “tim čeličnih kamila” koji galopiraju euroazijskim kontinentom. Prošle godine, ukupan obim trgovine između Kine i pet zemalja Centralne Azije premašio je 70 milijardi američkih dolara, postigao je najviši rekord u historiji”, istakao je.
Zamoljen da prokomentira paralelu između ovog formata i onog koji Kina ima sa zemljama Centralne i Istočne Evrope (CIE) i u kojem se nalazi i BiH, ambasador Ji je rekao da obje saradnje predstavljaju platformu za dijalog, razmjenu i saradnju između Kine i zemalja u regionu, i doprinose promovisanju zajedničkog razvoja i nastavku tradicionalnog prijateljstva. Ambasador je podsjetio da je Treći Sajam Kina – zemlje CIE zatvoren 20. maja, i da je privukao oko 3.000 izlagača, što je povećanje od 30% u odnosu na prethodnu sesiju, a broj učesnika je premašio 100 hiljada. Ambasador je podsjetio i da je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine također organizirala prezentaciju bosanskohercegovačkih crnih vina i turističkih kompanija i da je tokom sajma održan niz važnih institucionalnih aktivnosti u različitim oblastima u okviru saradnje Kine i zemalja CIE, što je dalo značajan podsticaj sveobuhvatnoj promociji razmjene i saradnje. Kineski ambasador u BiH je podastro i neke konkretne podatke.
“Uspostavljanje mehanizma saradnje je nastavak tradicionalnog prijateljstva između Kine i zemalja CIE i potaknulo je brzi razvoj saradnje u različitim oblastima. Ovaj mehanizam je imao neporedivo veći efekat u odnosu na integracione prednosti proste bilateralne saradnje što se vidi po porastu obima za sve zemlje učesnice, uključujući i BiH. Tokom protekle decenije, trgovina Kine sa zemljama CIE rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,1%, dostigavši rekordnih 138,26 milijardi USD u 2022. Uvoz Kine iz zemalja CIE rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 9,2%, a obim dvosmjernog ulaganja je dosegao skoro 20 milijardi dolara. U prvom kvartalu ove godine, kineska direktna ulaganja u sve industrije u zemljama CIE porasla su za 148% u odnosu na prethodnu godinu. Niz važnih projekata kao što su brza pruga Budimpešta-Beograd i luka Pirej, značajno su poboljšali dobrobit ljudi u raznim zemljama, a termoelektrana Stanari je odigrala važnu ulogu u osiguravanju nezavisnosti energetike u BiH i poboljšanju života lokalnog stanovništva. Produbljuje se i uslužna trgovinska saradnja. U 2019. broj kineskih turista koji su posjetili zemlje CIE porastao je za skoro četiri puta u odnosu na početak mehanizma saradnje i dostigao 2,166 miliona. Broj kineskih turista u BiH te godine je premašio 100 hiljada, čime su Kinezi postali drugi najbrojniji strani turisti u BiH. Ovi podaci i činjenice u potpunosti pokazuju vitalnost i otpornost mehanizma saradnje, te imamo razloga da imamo veća očekivanja za razvoj mehanizma saradnje u postpandemijskoj eri”, istakao je.
Odgovarajući na kritike koje se mogu čuti da mehanizam i nije donio ništa ili skoro ništa dobro za CIE pa su neke i napustile ovaj format, ambasador Ji je rekao kako je mehanizam saradnje fokusiran na privredu i trgovinu, ne obuhvata oblast odbrane i bezbjednosti, nema geostrateške namjere, pogoduje postizanju ravnomjernog razvoja Evrope u cjelini i ubrzanju realizacije evropskih integracija.
“Ovaj mehanizam saradnje je prilika, a ne izazov za sve strane. U procesu promocije saradnje, zemlje članice mehanizma su se uvijek pridržavale principa dobrovoljnih i opsežnih konsultacija i zajedničkog doprinosa, te otvorenosti i inkluzivnosti. Trenutno se nastavlja razmjena i saradnja na svim nivoima i u različitim oblastima mehanizma saradnje. Vjerujemo da će ovaj mehanizam sigurno donijeti više koristi građanima dotičnih zemalja”, zaključio je.
S tim u vezi, odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje odnose između Beijinga i zvaničnog Brussela ali i evropskih prijestolnica poput Berlina i Pariza, ambasador NR Kine u BiH je podsjetio da su od kraja prošle godine, političari sa najvišeg nivoa u svojim zemljama kao što su njemački kancelar Olaf Scholz, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, španski premijer Pedro Sanchez, francuski predsjednik Emmanuel Macron, Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell, predsjednica Komisije EU Ursula von der Leyen i drugi visoki evropski političari jedno za drugim posjećivali Kinu. Istovremeno, kineski državni savjetnik i ministar vanjskih poslova Qin Gang posjetio je Evropu.
“Razmjena između Kine i EU u različitim oblastima u punom je jeku, što potpuno pokazuje da dvije strane imaju snažnu želju za komunikacijom i razmjenom i širokim zajedničkim interesima. Kina cijeni stav evropske strane o neodobravanju zero sum igre u kojoj jedna strana mora biti gubitnik. Kina i EU imaju više saradnje nego što su međusobna konkurencija i više konsenzusa nego što imaju razlika. Ekonomska i trgovinska saradnja Kine i EU ima čvrste temelje, mnoga dostignuća i veliki potencijal. Dvije strane su međuzavisne, obostrano korisne i dobitne. Kina je važan partner EU u suočavanju s rizicima i izazovima”, istakao je.
Ji je stava da kao dvije velike globalne sile, dva velika tržišta i dvije velike civilizacije, odnosi Kine i EU ne odnose se samo na dobrobit obje strane, već i na globalnu stabilnost i prosperitet. Kina uvijek gleda na odnose Kine i EU sa strateške širine i dugoročne perspektive.
“Mi Evropu smatramo sveobuhvatnim strateškim partnerom i održavamo stabilnu i kontinuiranu politiku prema njoj. Nadamo se da će evropska strana skinuti obojene naočare ideologije, eliminirati vanjsko uplitanje, pridržavati se strateške nezavisnosti, formirati neovisno i tolerantno razumijevanje Kine, voditi pozitivnu i racionalnu politiku prema Kini, te ponudi pravedno i nediskriminatorno okruženje za kineske kompanije i da izbjegne politizaciju i stavljanje u neki bezbjedonosni kontekst ekonomskih i trgovinskih pitanja, što je u najboljem interesu Evrope”, kazao je ambasador Ji.
Osvrćući se na optužbe koje dolaze da se Kina u slučaju Ukrajine svrstala na rusku odnosno stranu Vladimira Putina i da bi to moglo ugroziti odnose EU i Kine, ambasador Ji je potcrtao da se od izbijanja krize u Ukrajini, Kina se uvijek pridržala objektivnog i nepristrasnog stava, aktivno promovirajući mirovne pregovore. On je podsjetio da je kineski predsjednik Xi Jinping u tom kontekstu iznio “četiri trebanja”, “četiri zajednička zagovaranja” i “tri razmišljanja” i da je Kina objavila dokument “Stav Kine o političkom rješenju ukrajinske krize”. On je podsjetio i da je kineski državni savjetnik i ministar vanjskih poslova Qin Gang nedavno potvrdio dosljednu kinesku posvećenost miru i promoviranje dijaloga.
“Nedavno je ambasador Li Hui, specijalni predstavnik kineske vlade za evroazijska pitanja, boravio u posjeti više zemalja uključujući i Ukrajinu, kako bi razgovarao sa svim stranama o političkom rješavanju ukrajinske krize, što potpuno pokazuje da je Kina uvijek na strani mira. Kina je voljna da nastavi da ima konstruktivnu ulogu, da izgradi više međunarodnog konsenzusa o prekidu vatre i prestanku rata, da započne mirovne pregovore i da izbjegne eskalaciju situacije, i da doprinos Kine promociji političkog rešavanja ukrajinske krize. Suština ukrajinske krize sigurno nije u odnosima Kine i Evrope. Kina uvijek gleda na odnose Kine i EU iz strateške i dugoročne perspektive, a kineska politika prema Evropi ostaje stabilna i neće se mijenjati. Istovremeno, nadamo se da će Evropa formirati nezavisnije i objektivnije razumijevanje Kine, voditi pragmatičnu i pozitivnu kinesku politiku, da se zajednički suprotstavimo mentalitetu novog hladnog rata i zajednički održavamo i praktikujemo istinski multilateralizam”, istakao je Ji.
S obzirom na ulogu koju je Kina imala u posredovanju otopljavanja diplomatskih odnosa između Islamske Republike Iran i Kraljevine Saudijske Arabije, ambasador NR Kine je rekao kako mu je drago vidjeti da ti osnosi okreću novu stranicu.
“Oduvijek smo vjerovali da je mir najvažniji. Obnavljanje diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Irana otvorilo je put za ostvarenje mira i stabilnosti na Bliskom istoku. Takođe je dalo primjer za rješavanje sukoba i razlike između zemalja kroz dijalog i konsultacije. Uspjeh je za Kinu, Saudijsku Arabiju i Iran da efikasno sprovode Globalnu sigurnosnu inicijativu (GSI). Činjenice su pokazale da taktika “zavadi pa vladaj” i stavljanje na jednu stranu u sukobu nikada nisu bili ispravan način za rješavanje sigurnosnih pitanja. Dugoročna strategija za dugoročni mir i stabilnost u regionu i svijetu je pridržavanje zajedničkog, sveobuhvatnog, kooperativnog i održivog koncepta sigurnosti, sa dugoročnim ciljem izgradnje sigurnosne zajednice.Slijediti novi sigurnosni put dijaloga umjesto konfrontacije, partnerstva umjesto saveza donosi obostranu korist”, pojasnio je.
Ambasador Ji je naglasio da Kina nema sopstveni interes na Bliskom istoku, poštuje status svake zemlje kao gospodara Bliskog istoka, protivi se geopolitičkoj konkurenciji na Bliskom istoku i ne namjerava da popuni neki mali krug prijateljskih zemalja protiv nekog drugog kruga. On je rekao da će Kina nastaviti da doprinosi svojom kineskom mudrošću, iznosi kineske sugestije i igra ulogu odgovorne velike zemlje.
Na kraju se ambasador NR Kine u BiH osvrnuo i na pitanje Tajvana koji, naglašava, je u srži ključnih interesa Kine.
“Na svijetu postoji samo jedna Kina, Tajvan je neotuđivi dio kineske teritorije, a vlada Narodne Republike Kine je jedina legalna vlada koja predstavlja cijelu Kinu. Ovo je opći konsenzus međunarodne zajednice, priznata osnovna norma međunarodnih odnosa i sastavni dio međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata. Osnovni uzrok napete situacije širom Tajvanskog moreuza posljednjih godina je taj što su elementi “tajvanske nezavisnosti” na ostrvu uključeni u separatističke aktivnosti uz podstrek i podršku vanjskih snaga. Insistiramo na težnji ka perspektivi mirnog ponovnog ujedinjenja uz najveću iskrenost i sve napore, ali nikada ne obećavamo da ćemo se odreći upotrebe sile i zadržavamo mogućnost da preduzmemo sve potrebne mjere. Ovo je usmjereno na uplitanje vanjskih sila i sami mali broj separatista “tajvanske nezavisnosti” i njihovih separatista. Aktivnosti nikako nisu usmjerene na većinu tajvanskih sunarodnika”, naglasio je Ji.
On je rekao kako su od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i BiH, dvije zemlje uvijek poštovale međusobnu nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet.
“Spremni smo nastaviti raditi sa međunarodnom zajednicom, uključujući BiH, na čvrstom podržavanju principa jedne Kine, čvrstoj odbrani nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta i istinskom održavanju mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza”, rekao je na kraju razgovora za Fenu ambasador NR Kine u BiH Ji Ping.