Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
U nastavku prenosimo njegovu kolumnu u cijelosti.
Kina nastoji ojačati svoj utjecaj u Evropi, posebno kroz zemlje zapadnog Balkana. Dana 16. jula 2025. godine, portparol Evropske komisije pozvao je Srbiju – kao zemlju kandidata za članstvo u Evropskoj uniji – da se uskladi sa zajedničkom vanjskom politikom EU, komentarišući najavu zajedničkih vojnih vježbi između Beograda i Pekinga.
Dan ranije, Ministarstvo odbrane Narodne Republike Kine najavilo je vojne vježbe specijalnih jedinica pod nazivom “Mirotvorac 2025”, koje će se održati u kineskoj provinciji Hebei, u drugoj polovini jula. Planirani manevri predstavljaju novu fazu u vojnoj saradnji Kine i Srbije.
Portparol Evropske komisije podsjetio je da je Brisel već više puta izražavao zabrinutost zbog sve bližih odnosa Srbije s Kinom i Rusijom, te naglasio: „Srbija treba da se suzdrži od postupaka i izjava koje su u suprotnosti sa stavovima EU u oblasti vanjske politike.“
Evropska komisija istakla je da želi da računa na Srbiju kao pouzdanog partnera koji dijeli zajedničke evropske vrijednosti i bezbjednosnu politiku.
Ekonomska zavisnost i strateško pozicioniranje
Tokom godina, Srbija i Kina su intenzivirale trgovinsku i političku saradnju. Prema podacima za 2024. godinu, Kina je prestigla Njemačku i postala najveći uvoznik u Srbiju. Srbija kupuje kinesko oružje, uključujući dronove i protuzračne sisteme.
Kina, kroz inicijativu „Pojas i put“, želi osigurati trajno prisustvo u Evropi. Međutim, brojne evropske zemlje skeptične su prema ovoj globalnoj strategiji, pa mnoge aktivno blokiraju kineske investicije u svoje privrede.
U tom kontekstu, Peking je odlučio da intenzivira saradnju sa pojedinim državama, a trenutno su najbliži partneri Srbija i Mađarska. Iako je saradnja dosad bila primarno ekonomska, planirane vojne vježbe predstavljaju novu dimenziju kineskog prisustva u Evropi.
Kina gradi „autonomni otok“ u Evropi
Kina nastoji stvoriti prostor u Evropi koji bi bio manje zavisan od EU i SAD, a otvoreniji za saradnju s Pekingom. Srbija i Mađarska postale su „ulazna vrata“ kineskog utjecaja, s milijardama eura uloženim u industriju, infrastrukturu, brze ceste, mostove i fabrike električnih vozila.
Kina koristi „meku moć“ – kulturne razmjene, diplomatiju i ekonomske povlastice – kako bi ojačala veze sa evropskim vladama sklonim saradnji. Međutim, postoji ozbiljan rizik da bi ovaj utjecaj mogao potkopati jedinstvo EU, posebno ako pojedine države blokiraju antikineske inicijative na nivou Unije.
Srbija kao ključ kineske strategije na Balkanu
Srbija je centralni partner Kine u regiji. Kineske investicije uključuju željezničku prugu Beograd – Budimpešta i termoelektranu Kostolac. Kinesko prisustvo izaziva i interes i zabrinutost: s jedne strane, može pomoći razvoju, s druge, postoji bojazan od rasta duga i političkog utjecaja.
Iako Kina nema vojnu prisutnost na Balkanu, njen utjecaj je izražen u ekonomiji, politici i obrazovanju. Tri srpska univerziteta – u Beogradu, Novom Sadu i Nišu – sarađuju sa Univerzitetom „Jiao Tong“ u Šangaju. Srbija planira otvoriti dva Konfučijeva instituta, a kineske investicije u zemlji premašile su deset milijardi dolara od 2005. godine.
Nedostatak evropske perspektive približio Srbiju Kini i Rusiji
Zbog odsustva konkretnih koraka EU prema proširenju, Srbija je u posljednjoj deceniji intenzivirala odnose s Pekingom i Moskvom, nastojeći balansirati između Istoka i Zapada.
Kineske firme prisutne su u oblastima čelika, energetike, guma i obnovljivih izvora energije. Kompanija Huawei ima značajne razvojne projekte u Srbiji, a Kina je u Beogradu otvorila i svoj najveći kulturni centar u Evropi.
Oružje, sigurnosni rizici i strateški savez
Godine 2022. Srbija je postala prvi evropski kupac kineskog protuzračnog sistema HQ-22, koji se poredi s američkim Patriotom i ruskim S-400. Zapad strahuje da bi ovakvo naoružavanje moglo destabilizirati regiju i odgovarati ruskim interesima – potencijalno otvarajući „drugi front“ prema Evropi.
Također, zajednička trauma iz NATO bombardovanja 1999. godine – kada je pogođena ambasada NR Kine u Beogradu i poginula tri kineska novinara – dodatno zbližava Srbiju i Kinu. Zvanični Peking i danas vjeruje da je napad bio namjeran.
Bescarinska zona i rast duga
Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine omogućava uvoz gotovo devet hiljada srpskih proizvoda u Kinu i preko 10.000 kineskih u Srbiju. Ipak, državni dug Srbije prema Kini porastao je trinaest puta u posljednjih deset godina, dostigavši skoro četiri milijarde eura u 2025. godini.
Kineski investitori cijene kvalifikovanu i jeftinu radnu snagu, infrastrukturni potencijal i bezvizni režim. Srbija je jedina evropska zemlja koja ima sporazume o slobodnoj trgovini s EU, Rusijom, Turskom, CEFTA-om i Kinom – čime postaje atraktivna kao distribucijski centar za izvoz prema tržištu od preko 2,5 milijarde ljudi.
Srbija koristi rivalstvo velikih sila u svoju korist
Različiti pristupi Kine i EU daju Srbiji mogućnost da balansira njihove interese. Kao najveća država zapadnog Balkana, sa složenim odnosima sa susjedima i EU, Srbija igra ključnu ulogu u geopolitičkom mozaiku Evrope – često se naziva „dvorištem Evrope“.
Političko savezništvo sa Moskvom i Pekingom
Ni Beograd ni Peking ne žele da prekidaju odnose sa Rusijom. Odbili su uvesti sankcije Moskvi i nastavili aktivnu saradnju. Nakon 2022., većina zemalja članica kineskog formata „17+1“ pod pritiskom Zapada prekinula je saradnju s Kinom – osim Mađarske i Srbije. Kina to posebno cijeni.
Uz Srbiju i Mađarsku, jedine lojalne partnere Kini u Evropi čine još Bjelorusija i entitet RS – svi ujedno bliski saveznici Rusije.