Kina je u četvrtak pozvala NATO da prestane podsticati konfrontaciju, kao i da napusti mentalitet Hladnog rata.
“Ako je NATO-u zaista stalo do sigurnosti u Evropi i svijetu, trebao bi prestati raspirivati vatru i podsticati konfrontaciju”, rekao je glasnogovornik Kineskog ministarstva vanjskih poslova, Guo Jiakun, na konferenciji za novinare u Pekingu, prenosi Anadolija.
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, na Javnom forumu NATO-a u utorak, rekao je da blok nije osnovan samo da bi se borio protiv Rusije iako je ona najneposrednija, dugoročna prijetnja Savezu.
“Također vidimo kako se Kina rekonstituira. Vidimo šta Kina, Sjeverna Koreja i Iran rade podržavajući ratne napore Rusije u ratu protiv Ukrajine”, rekao je Rutte.
Guo je te komentare nazvao “klevetanjem normalnog kineskog vojnog razvoja” i “još jednim izgovorom NATO-a kako bi drastično povećao vojne troškove kako bi imao prisustvo u Azijsko-pacifičkoj regiji”.
Guo je rekao da, iako se NATO predstavlja kao regionalna organizacija, on i dalje prelazi politički okvir definisan u svom ugovoru i koristi evroazijsku povezanost kao izgovor za prisustvo u azijsko-pacifičkom regionu.
Kina je pozvala NATO da “pažljivo razmotri svoje postupke, posluša poziv za pravdu u međunarodnoj zajednici, napusti mentalitet Hladnog rata globalne konfrontacije, kao i igru nulte sume koje je Guo nazvao zastarjelim konceptima.
NATO je na samitu u Holandiji podržao veći cilj potrošnje na odbranu od pet posto nacionalnog proizvoda do 2035. godine, što je bio direktan odgovor na Trumpove zahtjeve i na strahove Evropljana da bi Rusija mogla predstavljati sve veću prijetnju njihovoj sigurnosti.
Glasnogovornik Kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da su kombinovani vojni izdaci NATO-a iznosili 55 posto globalnih izdataka u 2024. godini.
“NATO je i dalje tražio od svojih članica da drastično povećaju svoje vojne izdatke na pet posto BDP-a kako bi izgradili smrtonosniji NATO sa skrivenim motivima”, rekao je Guo.
Prošle godine, Kina je činila polovinu svih rashoda u Aziji i bila je drugi najveći vojni potrošač u svijetu, povećavši svoj budžet na procijenjenih 314 milijardi dolara, što je povećanje od sedam posto u odnosu na 2023. godinu, prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI).
Guo je rekao da će Peking “čvrsto štititi svoj suverenitet, sigurnost, razvoj i interese”.