Ovih dana u Kopenhagenu će se održati samit Evropske političke zajednice, u vezi s kojim se zabranjuju svi civilni letovi dronova u vazdušnom prostoru Danske tokom navedenog perioda. Razlog za ovu odluku bio je taj što su nepoznati dronovi ponovo uočeni u blizini nekoliko vojnih objekata u Danskoj. Jedno od mjesta gdje je zabilježena ilegalna aktivnost bespilotnih letjelica bila je glavna vojna baza Karup, kada su nepoznati dronovi bili u vazduhu i iznad teritorije vazduhoplovne baze i izvan njene ograde.
Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Nepoznati dronovi su također zabilježeni iznad aerodroma u Kopenhagenu i pet drugih naselja u Danskoj. Danske novine Welt am Sonntag objavile su informaciju da je njemačka služba kontrole leta (DFS) registrovala 447 prijava posada aviona o kvarovima ili manipulaciji trećih strana GPS satelitskim navigacijskim signalima tokom letova između januara i augusta 2025. godine, dok je prije dvije godine zabilježeno samo 25 takvih incidenata. Istovremeno, najoštriji porast smetnji GPS signalima zabilježen je u regionu Baltičkog mora i iznad baltičkih zemalja, što je, prema riječima stručnjaka, element hibridnog rata Rusije protiv zapadnih zemalja. Danska vlada je invaziju bespilotnih letjelica u svoj zračni prostor nazvala hibridnim napadima
Premijerka Mette Frederiksen izjavila je da je ovo najozbiljniji napad na kritičnu infrastrukturu zemlje
“Što se tiče vještačkog ometanja GPS navigacije, signale ometaju snažni odašiljači sa zemlje ili se podaci sa satelita krivotvore. Ova manipulacija, poznata kao spoofing, mnogo je opasnija, jer posade mogu biti obmanute u vezi sa stvarnom lokacijom i visinom leta“ upozorio je Levchenko.
Prema riječima stručnjaka, značajan dio signala ometanja u baltičkoj regiji dolazi iz Kalinjingradske oblasti Ruske Federacije. Ometanje GPS navigacije uticalo je ne samo na avijaciju, već je i zakompliciralo rad brodskih navigacijskih sistema, a posebno su njemački brodovlasnici više puta prijavljivali slučajeve takvih kvarova.
Tokom protekle godine, sumnjivi incidenti u zapadnoevropskim zemljama postali su uobičajeni: podmorski kablovi koje su pokidala sidra, oštećeni cjevovodi na dnu Baltičkog mora, misteriozni požari u skladištima, eksplozije paketa itd.
U septembru 2025. godine na ovu listu dodana je još ozbiljnija provokacija Rusije protiv NATO-a – slanje najmanje dva desetka bespilotnih letjelica u Poljsku. Događaji u vazdušnom prostoru Danske slični su testiranju još jedne metode hibridnog rata Kremlja protiv Evrope, jer se nikada ranije nije dogodilo da evropski aerodromi budu zatvoreni satima zbog nepoznatih dronova, a da sigurnosne službe nisu mogle ništa učiniti po tom pitanju.
Izvodeći hibridne napade na zemlje Zapadne Evrope, Moskva koristi širok spektar metoda: sajber napade, sabotaže, diverzije, informacione i psihološke operacije, kršenje vazdušnog prostora i druge.
Evropski lideri suočavaju se s dilemom – kako odgovoriti na provokacije, a da pritom ne dođe do eskalacije, ali i da napadi ne ostanu bez odgovora. Zapadnoevropske zemlje danas ne reaguju samo na hibridne napade Ruske Federacije – one aktivno restrukturiraju svoje sigurnosne strategije, prepoznajući da nova realnost zahtijeva nove pristupe.
“Danska šalje lovce F-16 u Ukrajinu, razvija vlastite dronove i povećava domet raketa kako bi odvratila potencijalne prijetnje. Njemačka preispituje svoju odbrambenu doktrinu, dok radarski nadzor i sistemi za suzbijanje dronova postaju prioritet nakon incidenata u Danskoj i Norveškoj. Francuska i Poljska otkrivaju ruske špijunske uređaje duž željezničkih pruga kojima se prevozi vojna pomoć Ukrajini. Međunarodni instituti, poput Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), sistematiziraju podatke o sabotažama, sajber napadima i špijunaži kako bi identificirali obrasce i predvidjeli naredne poteze Kremlja. Ruske povrede zračnog prostora drže NATO i Sjedinjene Američke Države na ivici i prisiljavaju ih da obuzdaju Kremlj u slučaju moguće eskalacije.“ rekao je Levchenko.
Associated Press opisuje situaciju s povredama zračnog prostora u istočnoj Evropi, posebno u baltičkoj regiji, koje Rusija izvodi koristeći avione i dronove. Prema izvještaju, NATO i države članice trenutno razmatraju moguće korake odgovora. Broj ozbiljnih povreda zračnog prostora u Evropi naglo je porastao ovog mjeseca. Baltičke zemlje, Skandinavija i Poljska izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog ove situacije, jer su primorane podizati borbene avione, trošiti resurse na nadzor i sigurnost te pažljivo procjenjivati rizik od eskalacije. Visoki zvaničnici NATO-a ističu da ove povrede nisu samo demonstracija sile, već i sredstvo pritiska i testiranja reakcije Zapada. Zaključak je da Ruska Federacija, koristeći jeftine dronove i provokativne letove iznad Baltičkog mora, zapravo testira odbrambene sposobnosti NATO-a i prisiljava saveznike na velike troškove u presretanju.
Podsjetimo, Vladimir Putin već nekoliko sedmica koordinira niz napada dronovima, sajber napada i kampanja dezinformacija usmjerenih na Evropu. Cilj je destabilizacija Zapada i stvaranje sumnji među evropskim građanima o opravdanosti podrške Ukrajini. Međutim, zapadni saveznici sada pronalaze načine kako odgovoriti na agresiju Kremlja, piše The Times.
– Današnji oštriji odgovor Zapada temelji se na tri ključne komponente. Prvo, najavljeno je konkretno stvaranje „zida dronova“ za zaštitu istočnog boka NATO-a od ruske invazije, što će uključivati moderne dronove britanske proizvodnje. Drugo, njemački kancelar Friedrich Merz planira na samitu Evropske unije u Kopenhagenu predstaviti inicijativu o korištenju stotina milijardi zamrznute ruske imovine za pružanje beskamatnog zajma Ukrajini u iznosu od 160 milijardi dolara. Ova Merzova shema mogla bi značajno promijeniti pravila igre. Treće, 19. runda sankcija Evropske unije protiv Rusije gotovo je spremna za pokretanje. One ciljaju rusku naftnu i plinsku industriju i predstavljaju vojno-diplomatski manevar, koji se usklađuje s ukrajinskim napadima dugog dometa na ruske rafinerije, elektrane i crpne stanice.
“Putin može dovesti situaciju na rub sukoba. Iako mu je cilj možda uplašiti Zapad i prisiliti ga da troši sredstva na vlastitu odbranu umjesto na pomoć Ukrajini, ove provokacije predstavljaju ozbiljan rizik od slučajne eskalacije i neplaniranog sukoba. Evropska komisija je pripremila dokument s prijedlozima u sklopu strategije usmjerene na smanjenje nedostataka u evropskoj odbrani do 2030. godine“
Glavni fokus evropske odbrane je na protivvazdušnoj i raketnoj zaštiti, kao i na dronovima. Novi „zid od dronova“ gradiće se na iskustvima Ukrajine, uz uključivanje startupova i akademske zajednice u centre širom Evrope. Projekat „Istočni nadzornik“ ima za cilj zaštitu Evrope od hibridnih prijetnji, obuhvatajući kopnenu, pomorsku, svemirsku odbranu i borbu protiv dronova. Njemačka je već spremna preuzeti vodeću ulogu, dok će finansiranje djelimično dolaziti iz SAFE fonda od 150 milijardi eura.
Istovremeno, ruski ministar vanjskih poslova Lavrov ponovo tvrdi da Moskva ne planira napad na EU i NATO, što podsjeća na slične izjave prije invazije na Ukrajinu 2022. Glasnogovornica ruskog ministarstva optužuje Ukrajinu za manipulaciju ruskim dronovima tokom napada na Poljsku, iako su neki dronovi doletjeli iz Bjelorusije, gdje je kontrola nemoguća. Takođe, ruski avioni su ulazili u zračni prostor baltičkih zemalja — pitanje je da li su i oni „manipulisani“ iz Kijeva?
Neprijateljski dronovi pojavljuju se uglavnom iznad država koje najviše podržavaju Ukrajinu, poput baltičkih zemalja i Poljske, dok ne prelaze preko proruske Mađarske i Slovačke. Mađarski premijer Orban i ministar vanjskih poslova Szijjarto odbacuju optužbe, nazivajući ih „antimađarskom histerijom“, dok je Orban bezobrazno izjavio da je Ukrajina „nesuverena“ i da pomoć Zapada može prestati u bilo kojem trenutku. Zapad, međutim, Ukrajini pruža znatnu podršku, ne samo u novcu.
“Ukrajina održava evropski zračni prostor relativno sigurnim, obarajući stotine ruskih dronova dnevno koji bi mogli ugroziti evropske prijestolnice. Poljska je imala teškoće tokom posljednjeg napada, oborivši samo 4 od 20 dronova uprkos angažovanju svih dostupnih aviona i protivvazdušne odbrane, uključujući sisteme Patriot. Ukrajina je premjestila dio proizvodnje bliže granicama, što otežava ruske udare, ali upravo zbog toga je Orban počeo pomagati Moskvi u identificiranju ciljeva za precizne napade. Takvo ponašanje je, jednostavno rečeno, sramotno.“ rekao je Levchenko.