Bivši Generalni Sekretar Alijanse (2009.-2014.) A. Rasmusen priznao je da je odsustvo podrške Ukrajine u njezinim euroatlantskim aspiracijama 2008. godine u toku Bukureškog samita NATO bilo velikom greškom. Sam Rasmusen spominje da osobno podržavao ideju budućeg učlanjenja Ukrajine u NATO, ali bili su snage koje su bili protiv. Inače ovaj poznati utjecajni danski političar nije precizirao ko je blokirao euroatlantske težnje Ukrajine i Gruzije. Ali to po koji put možemo reči mi. To su na zahtjev ruskog predsjednika Vladimira Putina uradili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nikolja Sarkozi. Poznata njemačka političarka priznala je da je Vladimir Putin izgleda nju uvijek varao, ali nije se odrekla svoje katastrofalne pozicije koja je vodila prema ruskoj agresiji prema Gruziji za nekoliko mjeseci poslije Bukureškog samita 2008 godine. Čak i poslije toga Berlin podržao ideju, koju je inicirala njemačka strana da prizna Rusku Federaciju zemljom partnerom NATO-a 2010. godine. Sarkozi je sada pod istragom za neke malverzacije. Poslije ruske okupacije ukrajinskog Krima i dijela Dondasa 2014. godine. Berlin i Pariz ostali su pri mišljenju da Ruska Federacija ostaje partnerom NATO-a. Sada svi znamo ko je pročišćavao Rusiji put za ovaj krvavi rat 2022. godine. Da li se trebamo diviti stavu NATO-a u prvi mjesec ruske invazije, koji poslije teških verbalnih borba Kijeva napokon bio je promijenjen i svi ruski lobisti u Briselu, Berlinu i Parizu bili su malo potisnuti. Sada NATO smatra Moskvu svojim neprijateljem, a kako inače kada u parlamentu RF traže produžetak ratnog pohoda ruske vojske do Atlantika. To znači okupaciju puno zemalja Alijanse. I evo sada pripremaju se 300 hiljada vojnika NATO-a koji će stati u prvoj liniji odbrane teritorijalnog suvereniteta zemalja članica, što je u neposrednoj blizini ruskih granica. Rusija se 14 puta spominje u završnoj deklaraciji samita, Kina nešto manje – 11 puta. Nažalost, Peking daje potiho podršku Moskvi, pri tome da je garant teritorijalne cjelovitosti Ukrajine prema Budimpeštanskom memorandumu od 1994 godine. Kina nijednom nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu i spominje to kao konflikt navodno dvije strane koje imaju između sebe neke nesporazume. Ruskog agresora Peking ne okrivljuje za narušavanje postojećeg sistema međunarodnih odnosa, a NATO itekako. Navodno Brisel je napao Kijev, a ne Moskva. Svih interesuje pitanje da li bi se bez podrške Kine Rusija uopšte usudila ući u vojnu avanturu u Ukrajini?
Na samitu NATO-a proglašena je strateška podrška Ukrajini, koja se bori s ogromnom ruskom vojskom da sačuva ne samo svoj integritet, nego i mir u kućama Europljana. Tamo se neki bune zbog poskupljenja goriva, ali bolje kupovati skupi benzin u svojoj nezavisnoj državi nego jeftini ruski u toku moskovske okupacije.
Ostaje otvoreno pitanje da li će se ruski napad na Ukrajinu proširiti dalje na Evropu. Finski ministar vanjskih poslova to ne isključuje. Na pitanje kako to izbjeći, odgovorio je jednostavno. Sa svih snaga podržavajte Ukrajinu i to će biti vama najbolja garancija.
Ruska obavještajna zajednica trpi gubici na Balkanu. Oficijelna Sofija odlučila je protjerati 70 suradnika ruskog veleposlanstva, odnosno diplomata i tehničkih radnika, koji su poduzimali djelatnost koja prkosi statusu diplomatskog agenta i Bečkoj konvenciji. Ruska ambasadorica Mitrofanova počela je prijetiti da će to nanijeti nepopravnu štetu bilateralnim odnosima. Moskva je počela prijetiti prekidom diplomatskih odnosa. Zamjenik ministra vanjskih poslova RF Gruško nazvao je to neprijateljskim aktom. Samo je zaboravio da prije dva mjeseca RF je ukinula isporuke Bugarskoj plina što je rezultiralo inflacijom i inicijativom proruskih snaga u Bugarskoj glasanja nepovjerenja vladi. To je bila reakcija Kremlja na spremnost bugarske vlade raditi popravke ukrajinske vojne tehnike i odbijanje plaćanja za ruski plin u rubljama. Napokon rusko obavještajne leglo u Sofije počelo se urušavati. Pri tome da u ruskom veleposlanstvu još će ostati 48 službenika, što je dosta za obavljanja svih vrsta diplomatskih poslova i to ista brojka koliko ima Bugarska svojih diplomatskih agenta u Moskvi. Ruska ambasadorica u Sofiji uzrujana jer ostaje bez osobnog kuhara. Ali mora znati da ne bi on izlazio za ispunjavanje tajnih obavještajnih zadataka onda sigurno ostao da priprema različita jela kako ambasadorica ne bi gladovala. Sada seona treba nekako se snaći. Kako kažu u Rusiji – glad nije tetka.