Od 5. do 6. avgusta u Džedi (Saudijska Arabija) održan je mirovni samit na kojem su učestvovali predstavnici više od 40 zemalja o principima obnavljanja održivog i pravednog mira za Ukrajinu. Ukrajina – najviše od svih zemalja traži mir na svojoj teritoriji. Istovremeno, postoji jasno razumijevanje da pravi i trajni mir mora biti pravedan. Mir u Ukrajini je u interesu cijelog svijeta, jer nastavak ruske agresije ima razorne posljedice po globalnu ekonomiju, socijalnu sferu, životnu sredinu, sistem međunarodne sigurnosti i međunarodno pravo. Samit u Džedi postao je mogučnost za diskusiju o principima mira, prvenstveno zemalja izvan kruga tradicionalnih saveznika Ukrajine na Zapadu. Države poput Kine, Indonezije, Egipta, Brazila, Zambije takođe imaju svoj stav, što je važno prenijeti. Svi učesnici samita posvjedočili su svoju privrženost principima Povelje UN, međunarodnog prava i poštovanju suvereniteta i nepovredivosti teritorijalnog integriteta država. “Formula mira” predsjednika Zelenskog postala je centralna tema razgovora u Džedi. Učesnici su se dogovorili o formiranju radnih grupa kako bi svaka država odredila svoju ulogu u implementaciji pojedinih tačaka Formule.
U sklopu događaja, šef ukrajinske delegacije Andrij Jermak održao je sastanke sa liderima više od 30 zemalja – SAD, Saudijske Arabije, Finske, Japana, Katara, Francuske, Njemačke, Španije, Norveške, Turske, Poljske, Slovačke, Švedske, Južne Afrike, Kanade, Danske i Evropske komisije. Tokom sastanka sa savjetnikom za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Sullivanom razgovarano je o prioritetnim odbrambenim potrebama Ukrajine, a posebno o jačanju ukrajinske protivvazdušne odbrane radi zaštite lučke infrastrukture juga Ukrajine. Sagovornici su se dogovorili o zajedničkim akcijama u kontekstu implementacije Formule mira i priprema za Globalni samit mira. Razmijenjena su mišljenja o rezultatima samita NATO-a u Vilniusu i daljim koracima na putu integracije Ukrajine u Alijansu. Na sastancima sa generalnim sekretarom Ureda predsjednika Finske razgovarano je o sigurnosnim pitanjima i hitnim potrebama ukrajinskih branitelja, kao i o angažmanu Finske u humanitarnom razminiranju, a sa savjetnikom za nacionalnu sigurnost Kraljevine Saudijske Arabije razgovarano je da bi Rijad mogao dati efikasan doprinos pitanju oslobađanja ukrajinskih zarobljenika i osiguravanju sigurnosti hrane, posebno nastavku sporazuma o žitu. U razgovorima sa savetnikom šefa španske vlade razgovarano je o pitanjima dalje bezbednosne podrške Ukrajine sa strane ove države, kao i o interakciji sa španskim predsedništvom EU, dok je sa zamenikom ministra spoljnih poslova Japana, o snažnoj podršci Ukrajini u okviru zvaničnog predsjedavanja Tokija u “Grupi G-7”. U razgovoru sa savjetnikom premijera Norveške izražena je spremnost Osla da se pridruži implementaciji klauzule Formule mira o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti. Na zajedničkom sastanku sa savjetnicima premijera Velike Britanije, saveznog kancelara Njemačke, predsjednika Francuske i SAD-a dalji koraci na putu pripreme Globalnog mirovnog samita i praktičnog uključivanja ovih zemalja u razmatranaje implementacija ukrajinske formule mira.
Tokom sastanka sa savjetnikom katarskog emira rečeno je da ova zemlja može dati efikasan doprinos oslobađanju ukrajinskih zarobljenika, povratku deportovane djece i osiguravanju prehrambene sigurnosti, posebno nastavku sporazuma o žitu.
Tokom razgovora sa savjetnikom predsjednika Turske ključna pažnja posvećena je zajedničkim koracima za osiguranje rada Crnomorske inicijative za žito, a sa državnim sekretarom Ureda predsjednika Poljske detaljno se razgovaralo o isporuci ukrajinskog žita kopnom u zemlje EU pod uslovima nastavka blokade ukrajinskih luka, te da bi se na zahtjev Kijeva Varšava mogla suzdržati od uvođenja jednostranih restriktivnih mjera na izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda posle 15 septembra ove godine.
Na sastancima sa slovačkom delegacijom bilo je riječi o podršci Ukrajini i jačanju njenih odbrambenih sposobnosti u suzbijanju ruske agresije, važnosti nesmetanog izvoza ukrajinskog žita u zemlje EU u uslovima blokade ukrajinskih luka, te sa švedskom stranom razgovaralo se o spremnosti Stockholma da se pridruži implementaciji tačaka Formule koje se tiču radijacijske i nuklearne sigurnosti, kao i sigurnosti okoliša. U razgovoru sa delegacijom Južnoafričke Republike konstatovano je da Južnoafrička Republika može efikasno doprinijeti oslobađanju ukrajinskih zarobljenika, povratku deportovane djece i osiguravanju prehrambene sigurnosti, posebno nastavka isporuka žitarica, kao i pripreme za ukrajinsko-afrički samit.
U razgovoru sa kanadskom delegacijom, ukrajinska strana je izrazila nadu za početak pregovora u bliskoj budućnosti u vezi sa zaključivanjem sporazuma o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu u izradi Zajedničke deklaracije Grupe sedam o pitanju učešća Kanade u avijacijskih koalicija, spremnost Otave da učestvuje u obuci ukrajinskih pilota i podrži odluku saveznika da Ukrajini isporuče lovce F-16. Istovremeno, u razgovoru sa šefom kabineta premijera Danske visoko je ocijenjeno vodstvo zvaničnog Kopenhagena u obnovi Ukrajine i pokroviteljstvo ove zemlje nad obnovom regije Mikolajiv. Ključno pitanje sastanka sa šefom kabineta predsjednika Evropske komisije bilo je jačanje sveobuhvatne podrške EU Ukrajini, jačanje sankcija Rusiji kako bi se zaustavila agresivna politika Kremlja, te unapređenje Ukrajine na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Tokom sastanka sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Češke Republike, visoko je ocijenjena svestrana pomoć i solidarnost zvaničnog Praga sa Ukrajinom u odupiranju oružanoj agresiji Ruske Federacije. Strane su razgovarale o toku priprema za drugi parlamentarni samit Krimske platforme (prvi je bio u Zagrebu), koji će se održati u Pragu na jesen ove godine.
Samit u Džedi održan je bez učešća Rusije, koja nije spremna za konstruktivne mirovne pregovore. Istovremeno, nedolazak Ruske Federacije nije spriječio druge učesnike da se okupe u Saudijskoj Arabiji. Prisustvo kineske delegacije na samitu bilo je ozbiljan signal spremnosti Pekinga da djeluje po ukrajinskom pitanju bez obzira na Moskvu.
- OGLAS -