Istanbul, turski grad u kojem živi oko šesnaest miliona stanovnika, već godinama se smatra jednim od gradova kojima prijeti razoran zemljotres. Međutim, Turska nije jedina evropska država koja se nalazi u zoni visokog seizmičkog rizika.
Prema mapi opasnosti od zemljotresa koju je izradila Evropska platforma za procjenu seizmičke opasnosti i rizika (EFEHR), među evropskim državama s najvećim rizikom nalaze se Turska, Grčka, Albanija, Italija i Rumunija.
Veliki dio Balkana također se nalazi u području povećanog seizmičkog rizika. Na mapi EFEHR-a Srbija je uglavnom označena narandžastom bojom, dok tamnije nijanse ukazuju na veći potencijal za snažnije zemljotrese.
Prema prikazu na mapi, područja s najmanjim rizikom označena su bijelom, plavom i zelenom bojom, područja umjerenog rizika žutom i narandžastom, dok su područja visokog rizika označena tamnocrvenom i ljubičastom bojom.
Osim balkanskih zemalja, značajna opasnost od zemljotresa postoji i u pojedinim dijelovima Austrije, Belgije, Francuske, Njemačke, Islanda, Norveške, Portugala, Slovenije, Španije i Švicarske.
Stručnjaci upozoravaju da se snažni zemljotresi mogu dogoditi i u područjima koja se smatraju manje rizičnim. Seizmički modeli ne izrađuju se svake godine, već predstavljaju dugoročne naučne procjene. Aktuelni evropski model izrađen je 2021. godine.
Kako pojašnjava EFEHR, mapa opasnosti od zemljotresa prikazuje očekivani intenzitet podrhtavanja tla na određenoj lokaciji u slučaju budućih zemljotresa, bez obzira na to da li će njihov epicentar biti u neposrednoj blizini ili na većoj udaljenosti.
Međutim, sama opasnost ne znači da će posljedice biti jednake u svim državama. Mapa seizmičkog rizika pokazuje gdje bi zemljotresi mogli izazvati najveću materijalnu štetu i broj ljudskih žrtava, uzimajući u obzir kvalitet gradnje, gustinu naseljenosti i otpornost društva.
U područjima s veoma visokim indeksom rizika očekuju se prosječni godišnji ekonomski gubici koji mogu dostići i do 65 miliona eura, dok bi broj žrtava mogao prelaziti trideset godišnje. U područjima s umjerenim rizikom procijenjeni gubici mogu iznositi do 25 miliona eura, uz mogućnost do dvije žrtve godišnje, navodi EFEHR.
Na nivo rizika najviše utječu tri faktora: seizmička aktivnost područja, starost i kvalitet objekata te broj stanovnika na ugroženim lokacijama.
Zbog toga neke velike evropske prijestolnice, poput Berlina, Londona i Pariza, imaju relativno nizak seizmički rizik jer se nalaze u područjima slabije seizmičke aktivnosti. Island, iako poznat po čestim seizmičkim pojavama, također ima ograničen ukupni rizik zbog male gustine naseljenosti i specifičnih građevinskih standarda.
Stručnjaci ipak naglašavaju da su zemljotresi prirodna pojava koja se može dogoditi iznenada, čak i u regijama u kojima je historijski zabilježen manji broj potresa.