Pogledi cijelog svijeta uprti su u Vatikan, gdje je u toku izbor novog poglavara Katoličke crkve. Nakon dva crna dima, očekuju se rezultati i četvrtog kruga kardinalskog glasanja.
Prva osoba koja će izaći na centralni balkon bazilike svetog Petra i izgovoriti možda i najočekivanije riječi u ovom trenutku: “Annuntio vobis gaudium magnum: habemus papam!” jeste vodeći vatikanski diplomata, kardinal protođakon Dominique Mamberti.
Naravno, kao jedan od kardinala koji učestvuje u izboru, nije isključena mogućnost da i sam bude izabran, iako njegovo ime nije bilo spominjano kao ime potencijalnog kandidata prije konklave koja bira nasljednika pape Franje, izvijestio je Euronews.
Ko je Dominique Mamberti?
Mamberti je dobio službu kardinala protođakona u oktobru 2024. godine, čime je postao najstariji kardinal koji pripada redu đakona – jednom od tri reda koji čine Kardinalski zbor, zajedno s redom prezbitera i redom biskupa.
Rođen je 7. marta 1952. godine u nadbiskupiji Rabat u Maroku, ali je odrastao na francuskom ostrvu Korzika, gdje se s roditeljima preselio u vrlo ranoj dobi. Nakon studija prava u Strasbourgu i Parizu, diplomirao je kanonsko pravo u Rimu. Godine 2002. imenovan je nadbiskupom Sagone na Korzici, potom i apostolskim delegatom u Somaliji te apostolskim nuncijem u Sudanu i Eritreji.
Papa Benedikt XVI. pozvao ga je 2004. godine na dužnost sekretara za odnose s državama koje predstavljaju Svetu Stolicu u međunarodnim poslovima. Tu funkciju obavljao je osam godina, do trenutka kada ga je papa Franjo 2014. godine postavio u vatikansko pravosuđe. Već naredne godine imenovan je za kardinala.
Tri glavna sudska tijela
Papa Franjo ga je također imenovao prefektom Vrhovnog suda Apostolske signature – jednog od tri glavna sudska tijela Svete Stolice.
Mamberti se smatra jednim od vodećih vatikanskih stručnjaka za međunarodnu politiku. Uime Svete Stolice učestvovao je u brojnim međunarodnim putovanjima i potpisao više bilateralnih sporazuma. Posebno se bavio pitanjima Bliskog istoka.
Javno se zalagao za zaštitu vjerskih sloboda, ljudskih prava i temeljnih sloboda. Često je kritikovao rastući sekularizam u crkvi, a našao se i na meti kritika LGBT+ udruženja nakon što je 2013. godine izjavio da podržava legitimnost “klauzule savjesti” za kršćanske poslodavce koji odbijaju pružiti usluge homoseksualcima.