U svojoj kolumni Oleksandar Levchenko, bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, analizira posljedice dugogodišnje vladavine Viktora Orbána u Mađarskoj, od finansijskog iscrpljivanja Nuklearne elektrane „Paks“ i problema izazvanih niskim vodostajem Dunava do krivičnog postupka protiv bivšeg ministra vanjskih poslova Pétera Szijjárta i nastavka netransparentnih javnih nabavki koje pogoduju poslovnim grupama bliskim bivšoj vlasti.
U nastavku čitajte njegovu kolumnu.
Petnaest godina izvlačenja dividendi iz poslovanja Nuklearne elektrane „Paks“ od strane Vlade Viktora Orbána ugrozilo je energetsku sigurnost Mađarske. Mediji su objavili da je vlada Viktora Orbána u periodu od 2010. do 2025. godine iz Nuklearne elektrane „Paks“ izvukla gotovo cjelokupnu dobit u vidu dividendi, zbog čega se elektrana sada nalazi u teškoj finansijskoj situaciji.
Za petnaest godina, nuklearna elektrana u gradu Paksu ostvarila je oko 197 milijardi forinti neto dobiti, koju je Vlada V. Orbána, preko nacionalne energetske kompanije MVM, preusmjerila za „određene potrebe“. Nakon što je Orbán pokrenuo populističku inicijativu za „smanjenje komunalnih tarifa“, prihodi elektrane naglo su pali. Dobit je 2023. godine iznosila svega 120 miliona forinti, dok je 2024. godine iznosila nešto više od tri milijarde forinti.
Stručnjak organizacije Energiaklub, András Perger, ocjenjuje da je nuklearna elektrana ostala „bez novca i spuštenih pantalona“, te da nijedna privatna kompanija ne bi upravljala nuklearnom elektranom s tako niskom profitabilnošću. Nedostatak akumuliranih sredstava sada otežava ulaganja, između ostalog i u izgradnju nove pumpne stanice za hlađenje, što bi bilo posebno važno imajući u vidu trenutni nizak vodostaj Dunava.
Višegodišnje izvlačenje dobiti Nuklearne elektrane „Paks“ pod izgovorom isplate dividendi pokazuje da su V. Orbán i njegovo okruženje stratešku imovinu i nuklearnu infrastrukturu Mađarske koristili prvenstveno kao izvor vlastitog bogaćenja i za realizaciju pojedinih populističkih inicijativa, poput smanjenja troškova komunalnih usluga.
Prethodna vlada nije vodila računa o budućnosti elektrane, zanemarujući potrebu za njenom modernizacijom i osiguravanjem dugoročnih investicija. Nedostatak strateškog pristupa razvoju nuklearne elektrane u Paksu, kao i izrazito potrošački i koruptivni pristup tima V. Orbána, doveli su do njenog postepenog propadanja. Kao posljedica toga, nikada nije izgrađena dodatna pumpna stanica koja bi mogla značajno ublažiti posljedice aktuelne krize u elektrani izazvane niskim vodostajem Dunava.
Istovremeno, protiv bivšeg mađarskog ministra vanjskih poslova, Pétera Szijjárta, pokrenut je krivični postupak zbog mogućeg primanja mita u posebno velikom iznosu. Istragu vodi Glavna uprava policije Budimpešte, a ukoliko mu se dokaže krivica, prijeti mu kazna do tri godine zatvora. Predmet je u početku razmatralo Tužilaštvo, ali ga je potom, u skladu s nadležnošću, proslijedilo policiji, budući da P. Szijjárto više nije poslanik i nema politički imunitet. U članku se također navodi da je skandal izbio nakon curenja snimaka njegovih telefonskih razgovora s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, tokom kojih mu je P. Szijjárto otkrio povjerljive informacije o internim raspravama u EU i ponudio pomoć u ublažavanju sankcija.
Pokretanje postupka protiv P. Szijjárta ukazuje na to da je njegovo djelovanje na funkciji ministra vanjskih poslova izlazilo iz okvira isključivo državne i diplomatske službe, zbog njegovog lobiranja za interese stranih država. Kao dokaz tome navodi se i njegov prelazak u kinesku korporaciju, kojoj je pružao povlastice na štetu nacionalnih interesa Mađarske. Pozivanje bivšeg ministra vanjskih poslova na krivičnu odgovornost predstavljalo bi važan korak nove vlade u suočavanju s korupcijskim nasljeđem prethodne vlade V. Orbána. To bi također stvorilo presedan u pogledu neizbježnosti kažnjavanja visokih zvaničnika i doprinijelo obnovi povjerenja partnera iz EU u Mađarsku.
Istovremeno, oligarsi bliski V. Orbánu nastavljaju ostvarivati profit na netransparentnim državnim tenderima čak i nakon njegovog odlaska s vlasti. Mediji su izvijestili o javnoj nabavci usluga zavarivanja šina za željezničke operatere GYSEV i MÁV, na kojoj je pobijedila kompanija V-Híd Zrt. u vlasništvu oligarha Lőrinca Mészárosa. Tender je izazvao određenu pažnju javnosti jer se kompanija pokazala kao jedini ponuđač, zbog nedostatka tržišne konkurencije i ranijeg gašenja alternativnih kompanija. Ministar saobraćaja i investicija Dávid Vitézy izjavio je da provedena analiza nije utvrdila nepravilnosti u postupku, budući da je procedura zakonito pokrenuta još prije formiranja aktuelne vlade. Zvaničnik je naglasio da država, ukoliko za to ne postoje pravni osnovi, nije imala pravo odbiti jedinu ponudu isključivo iz političkih razloga. Kako bi riješila problem monopolizacije, vlada je pokrenula hitnu obnovu vlastitih tehničkih i remontnih kapaciteta.
Tokom vladavine V. Orbána netransparentne javne nabavke u korist uskog kruga kompanija bliskih vlasti postale su sistemska praksa. Ilustrativan primjer predstavlja tender na kojem je učestvovao samo jedan ponuđač. Nedostatak konkurencije posljedica je istiskivanja alternativnih izvođača s tržišta, čime su stvoreni uslovi za faktičku kontrolu državnih ugovora od strane poslovnih grupa bliskih bivšoj vlasti.
Isključivanje nezavisne laboratorije Budimpeštanskog tehničkog univerziteta iz procesa prijema i ocjene izvedenih radova, predviđeno uslovima tendera, stvara dodatne rizike za kontrolu kvaliteta i sigurnost željezničkog saobraćaja. Novoj vladi Pétera Magyara predstoji značajan posao na otklanjanju posljedica koruptivnih praksi prethodne vlasti, osiguranju transparentnosti javnih nabavki i obnovi stvarne konkurencije na tržištu.