Francuska je juče ostala pri čvrstom stavu protiv pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije i Albanije. Rojters ocjenjuje da je time pripremljen teren za sukob između francuskog predsjednika Emanuela Makrona i ostalih lidera EU ove nedjelje u Briselu.
Evropski ministri, u trećem pokušaju od juna 2018. da odobre početak pregovora za balkanske države, razgovarali su juče u Luksemburgu o otvaranju puta za Skoplje i Tiranu.
Međutim, dok je trajala ta rasprava, zvaničnik predsjedničke administracije u Parizu je rekao da Makronova vlada sada neće pristati na otvaranje pregovora, iako Pariz podržava eventualno članstvo Sjeverne Makedonije i Albanije.
„Te dvije države će jednog dana biti dio EU … ali je prerano otvoriti pravni proces ka proširenju“, rekao je taj zvaničnik.
Francuska ministarka za evropske poslove Ameli Monšalen je kazala da se prvo mora sprovesti reforma o tome kako se i kada kandidati za članstvo provjeravaju u vezi sa ciljevima EU – od ekonomske politike preko ljudskih prava do vladavine zakona.
„Prvo moramo razmotriti šta EU mora da učini u pristupu proširivanju, pregovorima, poglavljima koja se razvlače bez kraja i što nema odgovora na očekivanja građana“, kazala je Monšalen i ocijenila da je taj proces „beskrajna sapunska opera“.
Ona je primijetila i da se zemlje koje su postale članice „suočavaju sa stalnim odlivom stanovništva, kao što vidimo u slučajevima Bugarske, Rumunije, Hrvatske“.
Francuska kaže i da je EU suočena sa mnogim izazovima, uključujući breksit, Kinu – koju smatraju „strateškim rivalom“, bezbjednosnu prijetnju od Rusije, i migraciju, da bi primila još dvije članice sa Balkana, koji se i dalje bori sa nasljeđem ratova iz 1990-ih, te kriminalom i korupcijom, navodi Rojters.
Međutim, stav Francuske je izazvao zabrinutost u Briselu o dodatnom odgađanju procesa koje se već odužio. Rojters navodi da bi se to moglo vratiti kao bumerang ako podstakne balkanske države da gaje tješnje odnose sa Rusijom i Kinom.
Pošto ministri spoljnih poslova EU nisu postigli sporazum u Luksemburgu, odluku o pregovorima Albanija i Sjeverne Makedonije donijeće šefovi država ili vlada bloka, koji u četvrtak počinju dvodnevni samit.
Holandija podržava oprez Francuske u vezi sa Albanijom, ali mnoge druge članice, predvođene Italijom, duboko su frustrirane zbog stava Pariza.
Njemačka je predložila kompromis da pregovori sa Makedoncima počnu do kraja ove godine i načelno pristala na pokretanje procesa za Albaniju, ali bez određivanja datuma prije nego što Tirana ispuni još uslova.
Evropska komisija se ne slaže da dodavanjem uslova jer su Skoplje i Tirana ispunili ciljeve koje su postavile vlade EU.
„Sve je teže pružiti odgovarajuće objašnjenje (za odgađanje)”, rekao je Rojtersu komesar Johanes Han.
Han je istakao reforme koje je Albanija sprovela u cilju iskorjenjivanja korupcije u pravosuđu.
Holandski šef diplomatije Stef Blok je rekao da vlasti u Skoplju moraju da riješe problem specijalnog tužioca za korupciju, dok je za Albaniju ocijenio da još nije ispunila uslove u vezi sa vladavinom prava, prenijela je Beta.
„Veoma je važno da pošaljemo politički signal da proširenje nije mrtvo”, rekao je Georg Ćamba, rumunski ministar za evropske poslove.