Nakon višemjesečnog krvavog sukoba, pregovori o primirju u Gazi ulaze u ključnu fazu, a američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je dogovor nadomak ruke.
Njegov optimizam dolazi nakon što je Hamas dostavio pozitivan odgovor na prijedlog koji uključuje dvomjesečno primirje i razmjenu talaca. Iako su razlike između Izraela i Hamasa dugo bile nepremostive, nova verzija sporazuma unosi dozu nade.
Ohrabrenje dolazi i nakon nedavnog primirja između Izraela i Irana, koje je otvorilo prostor za intenzivnije pregovore. Posrednici iz Katara i Egipta, uz podršku SAD-a, pojačali su diplomatske napore. Izraelska vlada, suočena s međunarodnim pritiscima i unutrašnjim neslaganjima, sve više naginje kompromisu.
Trenutni plan uključuje:
oslobađanje desetero izraelskih talaca, uključujući i tijela preminulih;
povlačenje izraelskih trupa s definisanih pozicija;
ulazak humanitarne pomoći u Gazu od prvog dana;
otvaranje pregovora o trajnom miru.
Hamas traži trajni prekid vatre, koordinaciju pomoći pod okriljem UN-a te povlačenje Izraelske vojske na linije od 2. marta. Također insistira na međunarodnim garancijama kako bi se izbjeglo ponovno izbijanje sukoba.
Netanyahu, koji je ranije insistirao na potpunom porazu Hamasa, prvi put je javno stavio spasavanje talaca ispred vojnog cilja. Ova retorička promjena dočekana je s odobravanjem porodica zarobljenih, ali izazvala tenzije u njegovoj desničarskoj koaliciji.
Dosadašnji bilans sukoba je tragičan – prema palestinskim izvorima, u Gazi je ubijeno preko 57.000 ljudi, među kojima više od 17.000 djece. Humanitarna kriza dodatno je pogoršana blokadama pomoći, nasiljem pri distribuciji i nesigurnošću oko sudbine američke inicijative GHF.
Uprkos prihvatanju okvira sporazuma, predstoje složeni “proximity” pregovori, vjerovatno u Dohi ili Kairu, kako bi se uskladili tehnički detalji o rasporedu trupa i nadzoru implementacije dogovora.
Iako prepreke ostaju, prvi put nakon dugo vremena postoji stvarna mogućnost za deeskalaciju i put prema održivom rješenju.