Bivši ukrajinski diplomata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, za „Face.ba“ piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini.
„Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine izdalo je saopćenje povodom ruskih raketnih napada. Objekti koje je ruska vojska napala u Ukrajini su isključivo civilni. Rusija je u ratu sa ukrajinskim ženama, djecom i starcima. Teroristički režim u Moskvi mora osjetiti da međunarodna zajednica neće zatvoriti oči pred ubistvima civilnog ukrajinskog stanovništva i uništavanjem ukrajinske kritične infrastrukture. Odgovor na teror trebalo bi da bude ubrzanje snabdijevanja dodatnih sistema protuzračne odbrane, borbenih dronova svih tipova i raketa dugog dometa sa dometom od 300+ kilometara. Rusija je prešla granicu i sada je odluka o prebacivanju zamrznute ruske imovine za potrebe Ukrajine ne samo pravedna, već i opravdana. Dok teroristički režim u Kremlju nastavlja da ubija Ukrajince, Ruskoj Federaciji nije mjesto u međunarodnim organizacijama, a njenim diplomatama – u prijestolnicama civiliziranih država.
Podsjetimo, snage PVO Ukrajine su 2. januara ove godine oborile deset aerobalističkih projektila ‘Kinžal’, 59 krstarećih projektila X-101, X-555, X-55, tri krstareće rakete ‘Kalibr’. Ukrajina je odbila najveći kombinovani raketni napad u historiji, izveden uz upotrebu hipersoničnog oružja. Nijedna zemlja na svijetu nema takvo iskustvo. Snage protuzračne odbrane Ukrajine uspjele su istovremeno oboriti deset aerobalističkih projektila ‘Kinžal’, iako Moskva i dalje tvrdi da je tehnički nemoguće njih oboriti. Ovo je zaista kvalitetan zapis proturaketnih odbrambenih snaga Ukrajine, koje su od smrti spasile hiljade ljudi i mnoge objekte civilne i vojne infrastrukture. Od početka invazije u punom obimu, ruske snage su lansirale više od 7500 projektila različitih tipova u Ukrajinu. Ukrajinski vojnici su dokazali svoju vještinu, a zapadni proturaketni sistemi, poput ‘Patriot’ i IRIS-T, dokazali su svoju efikasnost i superiornost nad ruskim oružjem. Ukupno 25 ‘Kinžala’ je već oboreno. Stoga je jačanje odbrane neba savremenim sredstvima protuzračne odbrane vitalna potreba za Ukrajince, jer će neprijatelj nastaviti da pojačava intenzitet raketnih i zračnih napada.
Istovremeno, isto 2. januara, tokom raketnog napada velikih razmjera na Ukrajinu zbog vanredne situacije, ruska raketa X-101 pogodila je selo Petropavlovka u Voronješkom regionu Ruske Federacije. Rezultat: spaljena je ulica, uništeno sedam domaćinstava, ubijeno je jedanaest stanovnika sela, a 21 osoba je povrijeđena. Ruska vojska predstavlja prijetnju ne samo svijetu, već i samim Rusima. Ovo nije prvi slučaj. U aprilu 2023. ruska raketa je ‘samostalno’ pala u Belgorod, u oktobru 2022. – ruski borbeni avion ‘Su-34’ je pao na višespratnicu u gradu Jejsku. Slične ‘vanredne’ situacije rezultat su niske kvalifikacije osoblja i tehničkih nedostataka ruskog naoružanja i vojne opreme. U ratu sa Ukrajinom, Kremlj je napustio kvalitetu u korist kvantiteta. Mrtvi i povrijeđeni u Petropavlovki žrtve su Putinove agresije na Ukrajinu. Ovi ljudi, kao i stotine hiljada njihovih sunarodnika, ostali bi živi i zdravi da nije bilo besmislene avanture Kremlja. Međutim, Moskvi nije stalo do stanovnika Petropavlovke. Bez sumnje, broj ovakvih incidenata će se samo povećavati. Stoga bi i sami Rusi trebali biti zainteresirani da zaustave rat koji je destruktivan za njih i njihovu zemlju.
Kao odgovor na nedavne masovne ruske raketne napade na Ukrajinu, Vijeće Ukrajina – NATO održat će hitan sastanak. Podrška NATO-a Ukrajini važan je signal euroatlantskog jedinstva u pozadini eskalacije ruskog terora. Ukrajina će koristiti mehanizam kriznih konsultacija Vijeća Ukrajina – NATO u skladu sa sporazumima postignutim u okviru samita Alijanse u Vilniusu. Jedna od ključnih tema hitnog sastanka Vijeća bit će pitanje jačanja protuzračne odbrane Ukrajine. Ruske rakete prijete ne samo Ukrajini, već i državama članicama NATO-a, na primjer, Poljskoj i Rumuniji. Jačanje odbrambenih kapaciteta Ukrajine znači i jačanje sigurnosti NATO-a.
Desio se još jedan važan događaj. Dana 3. januara izvršena je razmjena zarobljenika. Iz ruskog zarobljeništva vraćeno je 230 Ukrajinaca. Zahvaljujući naporima Ukrajine, pritisku međunarodne zajednice i posredovanju Ujedinjenih Arapskih Emirata, proces razmjene, koji je Moskva zamrznula prije pet mjeseci, konačno je deblokiran. Među oslobođenima je 48 osoba koje se vode kao nestale, šest ilegalno oduzetih civila, pet žena, sedam branitelja Zmijskog ostrva, kao i branioci Mariupolja i vojnici Nacionalne garde zarobljeni u nuklearnoj elektrani Černobil. Neki od njih su bili zatočeni od početka invazije u punom obimu. Ovo je najveća razmjena po obimu. Ukupno, tokom potpune invazije, bilo je moguće vratiti 2828 Ukrajinaca iz ruskog zarobljeništva. Dugo očekivana razmjena dogodila se usred alarmantnih izvještaja o ruskom kršenju Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. Rad na oslobađanju zarobljenika ne prestaje ni za trenutak. Nadamo se da će se razmjene nastaviti u narednim sedmicama.“