Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj Oleksandr Levchenko za Face.ba piše o masovnom ruskom napadu na Ukrajinu i upotorava na opasnost daljnje eskalacije rata i prijetnje Evropi.
U nastavku u cijelosti donosimo njegovu novu kolumnu.
Kijev bio glavna meta napada
13.-14. maja 2026. godine Rusija je izvela masovni kombinovani raketni i dronski napad na teritoriju Ukrajine, koji je trajao više od 24 sata. Rusija je upotrijebila 1560 udarnih bespilotnih letjelica, uključujući i mlazne dronove. Pored bespilotnih letjelica, ruske snage su lansirale 56 raketa, među kojima 3 aerobalističke rakete H-47 „Kinžal“, 18 balističkih raketa Iskander-M/S-400 i 35 krstarećih raketa H-101. Glavni udar bio je usmjeren na grad Kijev te na željezničku, logističku, energetsku i stambenu infrastrukturu u 13 oblasti Ukrajine. Tokom jednog dana ubijeno je 39 civila, dok je 110 osoba ranjeno. U gradu Kijevu raketa je pogodila višespratnu stambenu zgradu, pri čemu je uništeno 18 stanova, a poginula su 24 civila. Ukrajinske snage protivvazdušne odbrane tokom odbijanja ruskog napada oborile su 1470 ruskih dronova, 29 krstarećih i 12 balističkih raketa.
Tokom masovnog napada ruska udarna bespilotna letjelica nezakonito je prešla državnu granicu Moldavije iz pravca ukrajinskog grada Mogiljov-Podiljski, ušavši više od 70 kilometara u moldavski vazdušni prostor. Ministarstvo odbrane Moldavije potvrdilo je incident, navodeći da Ruska Federacija ponovo koristi vazdušni prostor susjednih država kako bi zaobišla ukrajinsku protivvazdušnu odbranu tokom napada na zapadne regione Ukrajine.
Zelenski optužio Kremlj za demonstraciju sile
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski direktno je povezao granatiranje od 13.-14. maja sa pokušajem Kremlja da promijeni informativni dnevni red i „pokvari političku atmosferu“ tokom posjete predsjednika SAD Donalda Trumpa Kini. Ovo se smatra pokušajem Moskve da demonstrira silu i ignorisanje svih mirovnih inicijativa o kojima se razgovara na međunarodnom nivou. Masovni napad dronovima, najveći od početka rata, dogodio se nakon perioda primirja povezanog sa obilježavanjem 9. maja u Rusiji. Rusija je iskoristila odsustvo ukrajinskih napada na Moskvu tokom prazničnog perioda za gomilanje raketnog i dronskog arsenala, što ponovo pokazuje besmislenost bilo kakvih izraza uzdržanosti Kijeva ili pokušaja poštovanja neformalnih „režima tišine“. Moskva takve periode koristi isključivo za pripremu novog talasa terora usmjerenog na uništavanje stambene i energetske infrastrukture Ukrajine.
Ovaj napad bio je demonstrativan odgovor Kremlja na odbijanje Ukrajine da prihvati još jedan ultimativni prijedlog o „prekidu vatre“ pod ruskim uslovima. Masovnost udara imala je za cilj podrivanje otpornosti Ukrajine i prisiljavanje društva na prihvatanje kompromisa putem energetskog i psihološkog terora. Razmjere napada ukazuju na namjeru Moskve da svjesno pretvori teror nad civilnim stanovništvom u instrument sile, pokušavajući spremnost za prekid vatre predstaviti kao humanitarni gest.
Rusija nastoji da učvrsti teritorijalne dobitke i legitimizuje svoju agresiju. Napad 13.-14. maja pokazuje da političko rukovodstvo Ruske Federacije nema stvarnu namjeru da vodi mirovne pregovore i svjesno odbacuje svaki diplomatski put rješavanja sukoba. Kremlj jezik sile smatra jedinim instrumentom svoje spoljne politike. Ovakva eskalacija ima za cilj pokazati međunarodnoj zajednici spremnost Moskve da nastavi rat, pri čemu se svi pozivi na mir doživljavaju kao slabost koja Rusiji daje povod za masovni teror nad civilnim stanovništvom i kritičnom infrastrukturom Ukrajine.
Kremlj pokušava zaustaviti rastuću sposobnost Ukrajine da izvodi simetrične udare na strateške objekte unutar Rusije, poput rafinerija nafte i vojnih skladišta. Takvi napadi posljednjih mjeseci pokazuju visoku efikasnost. Prelazak na taktiku dnevnih bombardovanja, koja su započela ujutro 13. maja 2026. i trajala tokom cijelog radnog dana, ukazuje na namjeru Ruske Federacije da nanese maksimalnu štetu ukrajinskoj ekonomiji. Izbor dnevnog vremena za napad povezan je sa pokušajem zaustavljanja rada industrijskih preduzeća, državnih institucija, bankarskog sektora i javnog prevoza, kao i iscrpljivanja moralno-psihološkog stanja ukrajinskog stanovništva držeći milione ljudi u skloništima.
Namjerni udari na objekte u blizini graničnih prelaza sa Slovačkom i Mađarskom predstavljaju pokušaj Kremlja da zastraši međunarodne prevoznike i maksimalno oteža logističke lance snabdijevanja vojnim i humanitarnim teretom. Takva strategija usmjerena je na uništavanje transportnih arterija koje povezuju Ukrajinu sa Evropskom unijom i predstavlja direktnu prijetnju bezbjednosti država članica NATO-a zbog visokog rizika prelijetanja dronova ili raketa u vazdušni prostor susjednih zemalja ili pada njihovih ostataka na njihovu teritoriju. Izazivajući takvu napetost neposredno na granici, Rusija ne pokušava samo izolovati Ukrajinu, već i testira odlučnost Evropske unije, demonstrirajući spremnost na eskalaciju kroz svjesne provokacije.
Ruski dron narušio vazdušni prostor Moldavije
Korištenje vazdušnog prostora Moldavije kao tranzitnog koridora za ruske bespilotne letjelice predstavlja namjernu rusku taktiku usmjerenu na zaobilaženje ukrajinskih zona protivvazdušne odbrane i stvara bezbjednosne rizike za evropske države. Ulazak ruskog drona više od 70 kilometara u dubinu teritorije i njegov let gotovo preko cijele Moldavije od Beljca do Đurđulešta pokazuje ne samo ignorisanje suvereniteta neutralne države od strane Rusije, već i pokušaj provjere reakcije odbrambenih sistema Moldavije i susjednih NATO država.
Sistematski napadi na ključne energetske čvorove, posebno na zapadu Ukrajine u gradovima Burštin i Svaljava, imaju za cilj ne samo izazivanje nestanaka struje, već i prekid sinhronizacije ukrajinskog energetskog sistema sa evropskom mrežom ENTSO-E. Uništavanjem visokonaponskih trafostanica i interkonektora koji omogućavaju prekograničnu razmjenu električne energije, Ruska Federacija pokušava blokirati mogućnosti kako za komercijalni izvoz, tako i za kritično važan uvoz i hitnu pomoć iz Evropske unije tokom perioda najvećeg opterećenja ukrajinskog energetskog sistema. Takva strategija usmjerena je na podrivanje otpornosti energetskog sektora Ukrajine i stvaranje vještačkog energetskog deficita.
Uprkos apsolutno rekordnom broju ruskih dronova — oko 1560 — ukrajinska protivvazdušna odbrana uspjela je izdržati preopterećenje i uništiti 1470 ruskih bespilotnih letjelica. Podsjetimo da je prije više od pola godine, tokom napada na Poljsku sa 20 ruskih dronova preko teritorije Bjelorusije i Ukrajine, protivvazdušna odbrana Poljske i raspoređeni NATO protivraketni sistemi, uključujući avione F-16 i F-35, uspjeli uništiti samo pet ruskih dronova. Da se sada dogodio napad sa 1560 ruskih dronova, a ne sa 20, protivvazdušna i protivraketna odbrana Poljske i drugih evropskih zemalja očigledno se ne bi mogla nositi s takvim brojem napadačkih bespilotnih letjelica, što bi moglo dovesti do kolapsa evropske odbrane.
Ukrajina tvrdi da štiti Evropu od ruske agresije
Ukrajina nastavlja biti štit mnogim evropskim narodima. Ukrajinci su uništili 800 ruskih borbenih aviona i helikoptera, kao i 36,5 hiljada tenkova i oklopnih transportera, 42,5 hiljade artiljerijskih sistema i 1 milion 350 hiljada ruskih vojnika. Kada bi svi oni krenuli maršem prema Evropi, nijedna država, pa čak ni udružene armije više NATO zemalja, ne bi ih mogle zaustaviti. Ukrajinci su ih zaustavili i uništili. Evropska podrška Ukrajini nije uzaludna, i ukrajinski narod je na tome zahvalan. Ta podrška istovremeno predstavlja zaštitu mnogih evropskih naroda.
Ruski parlament je prije nekoliko dana dao dozvolu predsjedniku Rusije da koristi oružane snage u inostranstvu ukoliko procijeni da su tamo ugrožena prava ruskih građana. Time sve države u kojima žive i rade ruski državljani potencijalno mogu postati meta Moskve. Dolazak ruske vojske mogao bi donijeti štetu višestruko veću od pomoći pružene Ukrajini.