Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” analizira navodne ruske diverzantske i obavještajne operacije širom Evrope, njihove posljedice po odbrambenu industriju i kritičnu infrastrukturu te sigurnosne izazove za države EU i NATO-a.
U nastavku u cijelosti donosimo njegovu novu kolumnu.
U Rumuniji otkrivena diverzantska mreža povezana s ruskim obavještajnim službama
U Rumuniji je otkrivena diverzantska mreža čiji su pripadnici, prema podacima lokalnih obavještajnih službi, djelovali po nalogu ruskih obavještajnih struktura i pripremali napade na odbrambene kompanije u zemljama Evropske unije. Prema medijskim izvještajima, rumunska Obavještajna služba (SRI) otkrila je grupu povezanu s pokušajem podmetanja požara u fabrici naoružanja Carfil u Brašovu. Istragom je utvrđeno da su u pripremu diverzije bila uključena trojica državljana postsovjetskih država koji su legalno boravili na teritoriji zemalja EU. U SRI-ju su naglasili da aktivnosti otkrivene mreže nisu bile ograničene samo na Rumuniju. Ruski operativci odredili su joj niz potencijalnih ciljeva u regionu, među kojima su državna i privatna preduzeća iz namjenske industrije, kao i drugi objekti od vojnog i industrijskog značaja.
Dana 20. oktobra, list The Wall Street Journal objavio je da je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin lično naložio intenziviranje diverzantskih operacija protiv država NATO-a. Prema informacijama ovog lista, neuspjeli pokušaj napada dronovima u blizini aerodroma u Leipzigu bio je jedna od prvih operacija u okviru ove kampanje. Nakon toga, u Evropi je zabilježen niz drugih incidenata. U augustu su podmetnuti požari u pogonima za proizvodnju bespilotnih letjelica u Estoniji i Poljskoj. U Slovačkoj su vlasti saopštile da su spriječile sličan pokušaj. Poljska, Litvanija i Bugarska također su prijavile diverzije usmjerene protiv zemaljske infrastrukture satelitskog sistema Starlink.
Otkrivanje ruske diverzantske mreže u Rumuniji pokazuje da odbrambeno-industrijska infrastruktura evropskih država postaje jedan od prioritetnih pravaca ruskog hibridnog djelovanja. Nije riječ samo o neposrednom oštećivanju proizvodnih kapaciteta već i o stvaranju prepreka za širenje evropske proizvodnje naoružanja i osiguravanje vojne podrške Ukrajini. Za Rumuniju ovaj incident predstavlja direktan izazov nacionalnoj sigurnosti.
Intenziviranje diverzantskih aktivnosti može se posmatrati kao jedan od načina na koji Rusija proširuje sukob sa Zapadom izvan neposrednog područja ratnih dejstava u Ukrajini. Moskva koristi prikrivene operacije kako bi evropskim vladama stvarala dodatne sigurnosne i političke probleme, istovremeno izbjegavajući otvoreni vojni sukob s državama NATO-a. Takve aktivnosti omogućavaju testiranje efikasnosti kontraobavještajnih struktura, otkrivanje ranjivosti kritične infrastrukture i procjenu spremnosti evropskih zemalja da zajednički odgovore na hibridne prijetnje.
Poseban faktor predstavljaju potencijalne ekonomske posljedice ovakvih operacija. Potreba za pojačanjem osiguranja preduzeća, modernizacijom sigurnosnih sistema i obnovom oštećene infrastrukture povećava troškove proizvođača i državnih budžeta. Prijetnja ponovljenim napadima također može negativno uticati na investicionu atraktivnost odbrambenog sektora, upravo u periodu kada evropske zemlje nastoje povećati vlastite proizvodne kapacitete.
Napadi na infrastrukturu Starlinka: pokušaji slabljenja komunikacijskih kapaciteta Ukrajine
Nakon incidenata sa zemaljskim stanicama Starlinka u Poljskoj i Bugarskoj, ruske obavještajne službe su, prema medijskim izvještajima, pokušale organizovati diverziju protiv sličnog objekta u Litvaniji. Nepoznate osobe planirale su podmetnuti požar u objektu na čijem se području nalaze satelitske antene i oprema zemaljske stanice Starlink. Taj plan nije realizovan zahvaljujući pravovremenom upozorenju litvanskih obavještajnih službi. Premijer Litvanije Mindaugas Sinkevičius povezao je pokušaj diverzije s mogućim djelovanjem Rusije, ocijenivši ga kao potencijalni element hibridnog rata Kremlja protiv evropskih demokratskih država. Prema riječima litvanskog premijera, objekat osigurava rad devet Starlink antena koje Ukrajina koristi u odbrani od ruske oružane agresije.
Sredinom oktobra njemački časopis Der Spiegel objavio je da su u podmetanje požara u zemaljskoj stanici Starlink u Poljskoj vjerovatno bili uključeni pripadnici turske kriminalne grupe Daltons, koji su djelovali po nalogu ruskih obavještajnih službi. Nakon požara, potpredsjednik Vlade Poljske i ministar za digitalizaciju Krzysztof Gawkowski izjavio je da niz pokazatelja upućuje na to da je ovaj incident u skladu s novom ruskom doktrinom hibridnih napada.
Nekoliko dana ranije bugarske vlasti izvijestile su o požaru na zemaljskoj stanici Starlink u blizini Sofije. Direktor Državne agencije za nacionalnu sigurnost Bugarske Plamen Tončev izrazio je uvjerenje da je incident imao obilježja diverzije.
Pokušaji napada na zemaljsku infrastrukturu Starlinka u Litvaniji, Poljskoj i Bugarskoj ukazuju na širenje kruga objekata koji mogu postati mete ruskih hibridnih operacija. Dok je ranije glavna pažnja bila usmjerena na kibernetičke napade, dezinformacije i miješanje u unutrašnjopolitičke procese evropskih država, fizičke diverzije protiv objekata kritične infrastrukture sada sve više postaju dio tog arsenala.
Poseban značaj ima funkcionalna namjena napadnutih objekata. Zemaljske stanice Starlinka osiguravaju rad satelitske komunikacije, koja ima važnu ulogu u komunikacijskoj infrastrukturi Ukrajine. Prema izjavama litvanskih zvaničnika, devet antena koje su bile potencijalna meta diverzanata koristi se za održavanje komunikacija neophodnih Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj agresiji. Stoga napadi na ove objekte mogu biti usmjereni ne samo protiv infrastrukture evropskih država već i posredno protiv tehničke podrške ukrajinskim odbrambenim kapacitetima.
Sprečavanje diverzije u Litvaniji zahvaljujući pravovremenom upozorenju obavještajnih službi pokazuje praktični značaj operativne razmjene informacija i preventivnog kontraobavještajnog djelovanja. Istovremeno, ponavljanje incidenata u različitim zemljama ukazuje na to da zaštita pojedinačnih objekata ne može biti efikasna bez regionalne koordinacije. Reakcije visokih zvaničnika Litvanije, Poljske i Bugarske također pokazuju da su svjesni moguće povezanosti pojedinačnih incidenata sa širom kampanjom ruskog hibridnog djelovanja.
Tinder kao sredstvo za prikupljanje obavještajnih podataka
Ruske obavještajne službe također koriste metode socijalnog inženjeringa kako bi došle do povjerljivih informacija o evropskim odbrambenim preduzećima. Prema medijskim izvještajima, norveška kompanija Nammo, proizvođač artiljerijske municije, postala je meta pokušaja prikupljanja informacija putem aplikacija za upoznavanje, uključujući Tinder. Korisnici profila s neobičnim ili egzotičnim imenima pokušavaju uspostaviti kontakt sa zaposlenima u pogonu kompanije u gradu Raufossu kako bi došli do informacija o proizvodnji artiljerijskih granata. Rukovodstvo kompanije Nammo potvrdilo je pokušaje prikupljanja informacija i phishing napada putem društvenih mreža te saopštilo da su sigurnosne mjere pooštrene. Ovakav pristup ukazuje na proširenje instrumenata obavještajnog djelovanja, pri čemu se umjesto tradicionalnih metoda infiltracije koriste lični kontakti i digitalne platforme za svakodnevnu komunikaciju.
Nammo je jedan od značajnih evropskih proizvođača artiljerijske municije velikog kalibra. Zbog povećane potražnje za municijom nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, Norveška je kompaniji dodijelila više od milijardu kruna državne pomoći radi značajnog povećanja proizvodnih kapaciteta. Tokom posljednjih godinu i po do dvije godine, pogon u Raufossu zaposlio je oko hiljadu novih radnika. Stoga ovaj pogon ima važnu ulogu ne samo u norveškom odbrambenom sektoru već i u ukupnim evropskim naporima za povećanje proizvodnje municije. U uslovima ruske agresije na Ukrajinu, kontinuitet njegovog rada neposredno je povezan sa sposobnošću evropskih država da povećavaju vlastite zalihe i održavaju isporuke naoružanja Kijevu.
Prijetnje norveškom odbrambenom sektoru ne ograničavaju se na pokušaje prikupljanja informacija putem društvenih mreža. Norveška Uprava za nacionalnu sigurnost (NSM) saopštila je da se broj uspješnih kibernetičkih napada na norveške organizacije u prethodnih šest mjeseci utrostručio. Institucija je također upozorila na visok nivo prijetnji nacionalnoj sigurnosti. Ranije je Norveška policijska sigurnosna služba (PST) povezivala niz diverzija u Evropi s djelovanjem ruskih obavještajnih službi.
Pokušaje pribavljanja povjerljivih informacija o kompaniji Nammo treba posmatrati kao dio šireg djelovanja usmjerenog na ispitivanje mogućnosti i ranjivosti evropskog odbrambeno-industrijskog kompleksa. Podaci o proizvodnim procesima, tehnologijama, obimu proizvodnje, logistici i organizaciji rada preduzeća mogu imati praktičnu vrijednost za obavještajne strukture. Njihovo korištenje omogućilo bi procjenu proizvodnog potencijala kompanije, identifikaciju kritičnih dijelova infrastrukture i pripremu ciljanijih operacija usmjerenih na ometanje njenog rada.
Zaključci
Diverzije protiv odbrambenih preduzeća i zemaljske infrastrukture Starlinka, kao i pokušaji obavještajne infiltracije u norveško odbrambeno preduzeće, predstavljaju različite aspekte istog problema: Rusija nastoji uticati na sigurnost evropskih država ne samo vojnim i političkim sredstvima već i prikrivenim operacijama protiv kritične infrastrukture i odbrambene industrije. Ove diverzantske aktivnosti ukazuju na širenje instrumenata kojima se Rusija suprotstavlja evropskim državama. Zajednička karakteristika ovih operacija jeste izbor ciljeva čije oštećenje može imati posljedice ne samo po nacionalnu sigurnost pojedinačnih zemalja već i po evropsku odbrambenu industriju i vojno-tehničku podršku Ukrajini.
Moskva koristi takve operacije kako bi stvarala dodatne troškove i sigurnosne rizike, provjeravala sposobnost evropskih država da se suprotstave prikrivenoj agresiji i potencijalno oslabila političku spremnost za pružanje podrške Kijevu. U takvim okolnostima, zemlje EU i NATO-a moraju preći s reagovanja na pojedinačne incidente na sistemsku zaštitu odbrambene i kritične infrastrukture. To podrazumijeva jačanje fizičkog osiguranja strateških objekata, kontraobavještajnog nadzora, kibernetičke sigurnosti i međunarodne razmjene obavještajnih podataka. Izostanak odgovarajućeg i koordiniranog odgovora na ovakve operacije mogao bi stvoriti uslove za njihovo dalje širenje. Nasuprot tome, sposobnost evropskih država da pravovremeno otkrivaju diverzantske mreže, štite kritične objekte i utvrđuju odgovornost za organizovanje napada imat će presudan značaj za odvraćanje ruskog hibridnog djelovanja u Evropi.