Sporazum – koji su zaključili ondašnji američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski Čelnik Mihail Gorbačov u 1986. godini – limitira hladnoratovskiim silama projektile srednjeg dometa, i konvencionalne i nuklearne.
Administracija Američkog predsjednika Donalda Trump u ovoj je godini objavila namjeru da se povuče iz sporazuma, optužujući Moskvu da je u više navrata kršila njegove odredbe – što Rusija negira.
– Mislim da nam je INF sporazum služio dobro, ali on može funkcionirati samo kada ga obje strane poštuju – izjavio je nedavno novi američki ministar odbrane Mark Esper.
– Sjedinjene Države nastavit će da poštuju sve svoje obaveze preuzete sporazumom do 2. augusta i nakon tog roka mi ćemo nastaviti da radimo na onome što je našem najboljem interesu – poručio je on američkim poslanicima.
Washington je zvanično započeo proceduru napuštanja sporazuma 1. februara pokrećući šestomjesečni proces.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 3. jula prijedlog zakona o prekidu ruskog učešća u sporazumu
Ukoliko se nešto ne promjeni u danima koji dolaze, obostrano povlačenje će dovesti do okončanja sporazuma, koji je eliminirao niz raketa dometa od 500 do 5.500 kilometara.
Time se otvara put za “izvlačenje iz naftalina” ruskih raketa SS-20 i američkih raketa Pershing razmještenih u Evropi.
I pored činjenice da su evropske zemlje izrazile zabrinutost posljedicama nove trke u naoružanju, NATO je podržao američku poziciju, navodeći da je Rusija uvođenjem u svoj arsenal raketa 9M729 prekršila sporazum.
Moskva insistira da njen novi tip rakete ima maksimalni domet do 480 kilometara unutar parametara INF-a.
– Na kraju krajeva, propast sporazuma INF Washingtonu itekako odgovara – izjavio je bivši američki ministar odbrane Ash Carter početkom jula.
– S vojne tačke gledišta, ne s političke tačke gledišta, to nije tako loše. Možemo dobro iskoristiti ono što nazivamo konvencionalnim brzim napadom – izjavio je Carter na konferenciji Vijeća za međunarodne odnose, prenosi AFP.