Više od 8.000 većinom muškaraca, mladića i dječaka su bili žrtve brutalnog čina genocida u i oko Srebrenice, a Hunt je danas istaknuo značaj rada na pitanjima naslijeđa Srebrenice tako što će se osigurati da počinioci snose odgovornost.
Pozdravio je i snažnu poruku historijske presude koja je ove godine donijeta po apelaciji u slučaju Radovan Karadžić (bivši predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska) kojom se potvrđuje da se pravda ne može izbjeći.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MRMKS) donio je presudu kojom se bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću kazna od 40 godina zatvora povećava na doživotnu kaznu zatvora.
Tu odluku suda Hunt je nazvao historijskom, kazavši da je to pravičan i važan podsjetnik da oni koji počine užasne zločine neće proći nekažnjeno, saopćeno je iz Ambasade Velike Britanije u BiH.
– Danas, 24 godine nakon srebreničkog masakra, moramo odati počast stradalim, njihovim porodicama i zajednicama, čiji životi su okrutno i nepovratno promijenjeni. Važno je da se nastavimo suprotstavljati i osuđivati svaki pokušaj negiranja zločina koji se desio u Srebrenici – dodao je.
Naglasio je da Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećeno pružanju pomoći regionu u prevazilaženju naslijeđa prošlog konflikta, te izgradnji mirnije, prosperitetnije i stabilnije budućnosti za sve, ali to mora uključivati i borbu za pravdu za žrtve.
Naveo je i da Ujedinjeno Kraljevstvo podržava rad MRMKS i drugih organizacija u traženju pravde, pružanju podrške preživjelim i nastojanjima da se nađu i identificiraju osobe koje se još vode kao nestale nakon konflikta u regionu.
Na prošlosedmičnom Samitu o zapadnom Balkanu u Poznanu, premijerka Theresa May i državni ministar za Evropu i Amerike Alan Duncan podsjetili su lidere zapadnog Balkana i Evrope na zajedničku odgovornost poštivanja vrijednosti i provedbe obaveza dogovorenih u Zajedničkoj deklaraciji o ratnim zločinima i nestalim osobama koja je potpisana na Samitu o zapadnom Balkanu održanom 2018. godine u Londonu.
Na samitu koji je 2018. godine održan u Londonu, u okviru Berlinskog procesa, šefovi vlada ili njihovi predstavnici iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Francuske, Hrvatske, Italije, Kosova, Makedonije, Njemačke, Poljske, Slovenije, Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva potpisali su Zajedničku deklaraciju o dobrosusjedskim odnosima, nestalim osobama i ratnim zločinima.