Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
“Tri komunikacijska kabla između Estonije i Finske su u prekidu. Konkretno, oštećen je električni kabl Estlink 2, koji ima kapacitet od 658 MW. Druga linija, Estlink 1, nastavlja sa radom između dviju zemalja, ali je njen kapacitet znatno manji. Finski premijer Petteri Orpo rekao je da kvar neće utjecati na snabdijevanje električnom energijom u zemlji, ali je policija započela istragu o incidentu, razmatrajući za sada verziju vandalizma. Rusija je možda umiješana u ovaj incident.
Moskva je nadaleko poznata po korištenju hibridnih taktika koje uključuju sabotažu, cyber napade i manipulaciju informacijama. Oštećenje infrastrukture dio je ruske strategije za destabilizaciju zemalja baltičkog regiona i Evrope općenito. Incident koji je uključivao oštećenje električnog kabla Estlink 2 dogodio se u pozadini pogoršanja odnosa između Ruske Federacije i NATO-a, posebno u regiji Baltičkog mora. Estonija i Finska su članice Alijanse, što njihove strateške ciljeve čini potencijalnim metama za hibridno ratovanje.
U nedavnoj prošlosti, ruske specijalne službe i vojna flota više puta su optuživani za sabotažu kritične infrastrukture EU. Oštećenje kablova često se povezuje sa specijalnim operacijama Moskve. Estlink 2 kabl je važan element energetske nezavisnosti baltičkog regiona, smanjujući zavisnost od Rusije. Napad na kabl mogao bi biti pokušaj da se demonstrira ranjivost evropskog energetskog sistema, posebno u uvjetima geopolitičke napetosti.
U trenutku incidenta 25. decembra 2024. godine, preko prijelaza kabla bila su dva plovila: ruski tanker Eagle S i hongkonški tanker Xin Xin Tian 2. Tanker Xin Xin Tian 2 pripada logističkoj kompaniji Hainan Yangpu, koja ima bliske veze sa Rusijom.
Ruski tanker Eagle S pokazao je anomalije u kretanju, posebno smanjenje brzine, što može ukazivati na podvodnu operaciju. Tanker Eagle S identificiran je kao dio ruske ‘flote u sjeni’, koja se često koristi za ilegalne aktivnosti.
Ruska ‘flota u sjeni’ poznata je po umiješanosti u opasne operacije, uključujući ilegalne isporuke nafte, pokušaje zaobilaženja sankcija i sabotaže. Incident je dio niza oštećenja podmorskih kablova i cjevovoda u Baltičkom moru posljednjih mjeseci, što izaziva sumnje u moguće akte sabotaže stranih plovila, posebno onih povezanih s Rusijom ili Kinom.
Finska, koja je nedavno ušla u NATO i podržava Ukrajinu u ratu protiv Ruske Federacije, postaje meta sabotaže. Oštećenje kabla može biti oblik ‘osvete’ Moskve za političku podršku Kijeva. Energetska infrastruktura između Finske i baltičkih država je kritična za energetsku nezavisnost regiona.
Sabotaža takvih objekata može biti pokušaj destabilizacije privrede i energetskog sistema EU. Rusija nastoji da stvori haos u energetskom snabdevanju Evrope, podstičući unutrašnje sukobe i nepovjerenje među državama. Napad na infrastrukturu može biti test spremnosti EU i NATO-a da odgovore na sabotaže i osiguraju sigurnost kritičnih objekata.
U Finskoj je objavljeno da je Estlink 2 najvjerovatnije oštećen sidrom tankera Eagle S. Ovaj ruski tanker flote u sjeni napustio je sidrište u Sankt-Peterburgu i registrovan je pod zastavom Cookovih ostrva i proglasio luku odredišta Suez Kanal. To radi većina tankera koji idu dalje u Indiju, Singapur, Kinu, Maleziju, Indoneziju itd. Trasa tankera prelazila je trasu sajle. Tanker je išao brzinom od dvanaest čvorova, nakon toga je pao na osam čvorova. Za nekoliko sati zaustavio ga je brod Obalske straže Finske i odvezen u teritorijalno more Finske. Eto ga na jednom sidru, pošto je drugo sidro izgubljeno.
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, obavio je telefonski razgovor sa estonskim premijerom Kristenom Michalom povodom sumnje na oštećenje infrastrukture u Baltičkom moru, što bi se moglo ispostaviti kao sabotaža.
Estonski ministar odbrane, Hanno Pevkur, i komandant Odbrambenih snaga, Andrus Merilo, odlučili su da će pomorske snage početi patrolirati podmorskim kablom Estlink 1, koji obezbjeđuje energetske veze između Estonije i Finske.
‘Evropska unija je najavila dodatne sankcije protiv ruske flote u sjeni zbog incidenata oštećenja kablova na moru’, navodi se u zajedničkoj izjavi Evropske komisije i visoke predstavnice.
‘Incident s podvodnim kablovima u Baltičkom moru je najnoviji u nizu sumnjivih napada na kritičnu infrastrukturu. Osumnjičeni brod dio je takozvane ruske ‘flote u sjeni’, koja prijeti sigurnosti i okolišu dok finansira ruski vojni budžet. Predložit ćemo dodatne mjere, uključujući sankcije, za ciljanje ove flote’, ističe se u saopćenju.
Kao odgovor na incident, EU jača mjere zaštite podmorskih kablova. Posebno je planirano poboljšanje sistema za otkrivanje prijetnji, proširenje međunarodne saradnje i povećavanje sposobnosti popravke podvodne infrastrukture. EU je nedavno usvojila 15. paket sankcija protiv Ruske Federacije, usmjeren na 54 pojedinca i trideset organizacija (flota u sjeni Ruske Federacije), koji prevoze rusku naftu.
Američki predsjednik Joe Biden razmatra ozbiljne nove sankcije protiv ruskog energetskog sektora u posljednjim sedmicama svog mandata. Njegova administracija ovu odluku smatra ‘oproštajnim udarcem’ u finansijskom ratu protiv Rusije. Sankcije će biti usmjerene protiv takozvane flote u sjeni Rusije.
SAD će vršiti pritisak i na ruske izvoznike nafte, koji još nisu pogođeni sankcijama. Licence koje omogućavaju bankama da obrađuju plaćanja za ruske energente mogu biti opozvane. U SAD će, nakon uvođenja ovog paketa sankcija, moći da uvedu sekundarne sankcije za sve one koji su povezani sa kupovinom ruske nafte.
Novoizabrani američki predsjednik D. Trump također ima vrlo jasan stav da upravo naftni dolari omogućavaju Putinu da vodi rat. Ako Trump želi da natjera Putina da sjedne za pregovarački sto, onda Moskvi moraju oduzeti naftni dolari.
Stoga će EU ili koalicija Baltičkog mora, zajedno s Norveškom i Velikom Britanijom, prije ili kasnije biti prisiljena primijeniti restriktivne mjere na ruski izvoz nafte iz mora. Kao odgovor, Moskva će pokazati histeriju i zastrašivanje na svaki pokušaj da ograniči svoj izvoz nafte preko Baltičkog mora.
Međutim, ona nema pravih sredstava za odgovor, osim diverzantskih. Zbog toga je potrebno unaprijed i paralelno sa ograničavanjem izvoza ruske nafte preko Baltičkog mora zemljama Baltika i Sjeverne Evrope pojačati mjere protiv diverzija, posebno u vezi sa komunikacijama na dnu Baltičkog i Sjevernog mora.
Naime, sada je Moskva dala odgovor i istovremeno upozorenje na odluku zemalja Baltičkog mora da preduzmu prve korake u pravcu stvarnog ograničenja izvoza ruske nafte morem iz ruskih luka na Baltiku od 16. 12. 2024.
Osim toga, Rusi se i dalje pripremaju za moguću invaziju na baltičke države. Korištenje flote u sjeni za ‘kablovsku’ sabotažu samo je jedan primjer koji Rusi mogu koristiti da pročitaju reakciju Alijanse. Na isti način mogu ubuduće koristiti ‘operacije pod stranom zastavom’, ili izbjeglice ili naoružane plaćenike protiv zemalja NATO-a, kako u pograničnim područjima, tako i sa ulaskom na teritoriju Estonije ili Letonije ili negdje drugdje. Scenarij dalje vojne agresije Ruske Federacije je apsolutno stvaran, ako se Rusi u Ukrajini ne zaustave.”