Prvi čovjek NATO-a, Jens Stoltenberg, otvoreno je priznao da postojeće zapadno snabdijevanje municijom nije održivo na sadašnjem nivou jer je potrošnja mnogo veća.
Smatra da sukob u Ukrajini sada postaje borba logistike, tako da saveznici moraju pojačati proizvodnju.
“Jedini način da održimo našu podršku Ukrajini je da učinimo ono što smo sada željeli učiniti, a to je da se uključimo u odbrambenu industriju kako bismo bili sigurni da saveznici potpisuju dugoročne ugovore”, kazao je Stoltenberg.
Ponovio je kako će NATO stajati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno.
“Ne možemo dopustiti da Putin pobijedi u Ukrajini; to će biti tragedija za Ukrajince, ali će biti opasno za nas”, istakao je.
Osvrnuo se i na pitanje hoće li Ukrajini biti dopušteno da se pridruži odbrambenom vojnom savezu.
“Stav NATO-a je nepromijenjen. Ukrajina će postati članica NATO-a, ali sada je glavni fokus osigurati da Ukrajina može prevladati kao suverena, nezavisna nacija u Evropi”, zaključio je.
Podsjećamo, norveški lider saveza predvođenog SAD-om rekao je da je oprezan s predviđanjem koliko će dugo trajati obnovljeni sukob između Rusije i Zapada, jer promjena može doći iznenada.
“Vidjeli smo pad Berlinskog zida ili 11. septembra”, rekao je.
NATO bi, rekao je, “uvijek gledao gdje ima mogućnosti da opet dođe u situaciju da postoji prostor za bolji odnos, ali sa sadašnjim ponašanjem ruskog režima, režima u Moskvi, nema šanse”.
Članice NATO-a nisu poslale vlastite snage u Ukrajinu, a neki zapadni dužnosnici strahuju da bi direktni vojni sukob mogao eskalirati u nuklearni rat između Zapada i Rusije.
Nakon što je počela invazija, destine hiljada novih vojnika NATO-a raspoređeni su na istočnom krilu saveza, a niz evropskih saveznika povećao je izdvajanja za odbranu.
Članice NATO-a, predvođene Sjedinjenim Državama, također su poslale Ukrajini oružje vrijedno desetine milijardi dolara kako bi joj pomogle da uzvrati Rusiji.