Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
“Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa suspendovala je svoj mirovni plan za Ukrajinu kako bi razmotrila davanje Evropi mjesto za pregovaračkim stolom. To potvrđuje i izjava specijalnog predstavnika američkog predsjednika za Ukrajinu i Rusiju, Keitha Kelloga, koji je obećao da će održati individualne razgovore sa NATO saveznicima prije finalizacije dugo očekivanog plana za okončanje rata.
Kellog je rekao da će u nedavnim razgovorima sa evropskim diplomatama tražiti ideje o formi bilo kakvog mirovnog sporazuma i kakav bi bio doprinos drugih nacija tom procesu. On je obećao da će ove razgovore održati u Minhenu sa premijerima i predsjednicima zemalja članica NATO-a.
‘The Telegraph’ vjeruje da će ovo biti ponuda stalne američke vojne podrške Kijevu u zamjenu za pristup ukrajinskim resursima rijetkih zemalja metala. Evropljani koji su pregovarali sa Trumpovim specijalnim predstavnikom naizgled su bili uvjereni da Washington želi ojačati poziciju Ukrajine u budućim pregovorima s Rusijom. Osim toga, američki predsjednik Donald Trump spreman je udvostručiti pritisak sankcija na Rusiju kako bi je prisilio da zaustavi rat protiv Ukrajine.
Keith Kellogg, američki specijalni predstavnik za Ukrajinu i Rusiju, rekao je ovo u ekskluzivnom intervjuu za ‘The Post’. Prema Kellogu, sadašnje američke sankcije Rusiji mogu se ocijeniti samo trojkom na skali od deset tačaka u smislu njihove djelotvornosti. Ekonomski pritisak, posebno u energetskom sektoru, daleko od toga da je iscrpio svoj potencijal.
‘Zaista, možemo pooštriti sankcije, posebno one vezane za proizvodnju i izvoz nafte’, napomenuo je Kellog.
Podsjetimo, ‘Bloomberg’ je 5. februara objavio navodni ‘Trumpov mirovni plan’ koji će K. Kellogg predstaviti u Minhenu. Međutim, sljedećeg dana Kellog je najavio da neće predstaviti Trumpov mirovni plan na Minhenskoj konferenciji. To će predstaviti sam predsjednik, ali kasnije. Specijalni predstavnik američkog predsjednika za Ukrajinu i Rusku Federaciju održao je niz sastanaka na kojima je razgovarao o okončanju rata u Ukrajini s ambasadorima Velike Britanije i Italije i ministrima vanjskih poslova Češke, Litvanije, Estonije i Latvije. Trebao je najprije razumjeti poziciju brojnih evropskih država koje su bile direktno uključene u podršku Ukrajini u ratu sa Ruskom Federacijom. Ove zemlje su veoma aktivne u akcijama i komentarima agresivne politike Moskve. I dok baltičke zemlje (Litvanija, Letonija, Estonija), kao i Češka i Velika Britanija, veoma oštro osjećaju opasnost daljeg širenja ruske agresije, Italija je u tom pogledu malo suzdržanija. Ali ovo je paleta mišljenja predstavnika evropskog kontinenta o mogućim načinima okončanja rata i ruske agresije na Ukrajinu.
Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky izjavio je tokom sastanka da Ukrajina mora biti dovoljno naoružana da pregovara sa jake pozicije. U češkom je interesu da se Rusija nikada ne usudi da napadne svog susjeda.
Američka administracija planira novu strategiju podrške Ukrajini, koja uključuje aktivno uključivanje evropskih saveznika u kupovinu američkog oružja. Washington ovu opciju vidi kao način da nastavi s pružanjem vojne pomoći Kijevu bez stavljanja značajnog tereta na vlastiti budžet.
S tim u vezi, američki specijalni predstavnik Keith Kellog dobio je instrukcije da tokom Minhenske sigurnosne konferencije razgovara o mogućnostima zajedničke nabavke oružja sa evropskim partnerima. Odnosno, zemlje EU trebale bi da kupe značajan dio američkog oružja za podršku Ukrajini, što bi proširilo transatlantsku saradnju u sektoru odbrane i smanjilo opterećenje američkog budžeta.
Prema riječima predstavnika administracije američkog predsjednika, ovaj pristup je jedna od nekoliko ideja o kojima se raspravlja u Washingtonu u vezi sa potencijalnim nastavkom američkih isporuka oružja Kijevu.
Planirani pregovori tokom Minhenske konferencije pružit će platformu za detaljnu diskusiju o uvjetima i mogućnostima za sprovođenje ove inicijative. Predstavnici evropskih zemalja su u principu spremni da razmotre opcije za zajedničku nabavku naoružanja, što bi omogućilo Ukrajini da dobije neophodne odbrambene sisteme udruženim naporima Transatlantske alijanse.
Istovremeno, predsjednik Donald Trump rekao je da je Washington tokom protekle sedmice ‘napravio ogroman napredak’ u rješavanju ruskog rata protiv Ukrajine. Konkretno, pitanje kako dovesti obje strane za pregovarački sto.
‘Pregovaramo sa Rusima. Pregovaramo sa Ukrajincima. Nadam se da će nešto ispasti od toga’, rekao je Trump u intervjuu za Fox News. Istovremeno, Kijev je najavio da će prije početka Minhenske sigurnosne konferencije Ukrajinu posjetiti predstavnici tima američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Istovremeno, potrebno je shvatiti da pritisci i zahtjevi da se po svaku cijenu okonča rat u Ukrajini mogu dati Kremlju ‘karte u svojim rukama’ i priliku da, barem djelimično, ostvari svoje ciljeve. Na to upozoravaju autori izvještaja Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) ‘Multipolarizacija’, koji je ovih dana predstavljen na brifingu u Berlinu.
‘Nova administracija u Sjedinjenim Državama, zemlji koja je bila ključni partner Ukrajine, signalizirala je da želi brzi završetak rata Rusije protiv Ukrajine kroz pregovore. Ako ukrajinski partneri po svaku cijenu nastoje okončati rat, Rusija bi to mogla iskoristiti da postigne povoljan sporazum o prekidu vatre’, upozoravaju autori.
Naprimjer, Moskva bi mogla iskoristiti želju za mirom da ojača svoju kontrolu nad svim okupiranim teritorijama, spriječi Ukrajinu da se pridruži NATO-u ili joj pruži pouzdane sigurnosne garancije, objašnjava se u dokumentu. Ovo će omogućiti Rusiji da ojača svoju vojsku i pokuša da natjera cijelu Ukrajinu nazad u svoju sferu utjecaja.
Istovremeno, plan nove američke administracije za okončanje rata još nije jasan, a ako Washington zauzme oštriji stav prema Rusiji, ‘budućnost potonje mogla bi izgledati prilično mračno’, navodi se u izvještaju.
Ovaj zaključak se donosi na osnovu toga što su se nedavno u geopolitičkom položaju Rusije počele pojavljivati pukotine ‘koje izazivaju sumnju u njenu trajnost’. Nezavisni izvori procjenjuju ogroman broj ruskih vojnika ubijenih u Ukrajini, a da bi nadoknadio ove gubitke, Kremlj mora ponuditi astronomske isplate regrutima.
Rusija se također suočava sa problemima zamjene ruskih oklopnih vozila koje su uništile ukrajinske snage. Osamdeset posto tenkova i oklopnih transportera upućenih na front sastoji se od popravljene skladišne opreme. Odnosno, ovo nije nova proizvodnja koja se apsolutno ne može nositi s potrebama Ruske vojske. Slična situacija postoji i za artiljerijske sisteme i municiju.
Istovremeno, Moskva je suočena sa ekonomskom neizvjesnošću: postoje rizici od stagflacije; prihodi od izvoza energenata gotovo su se prepolovili za dvije i po godine, a pad cijena nafte dovest će do ozbiljnih problema za rusku ekonomiju. Suočena s ekonomskom neizvjesnošću, imperijalnim prenaprezanjem i izuzetno iscrpljujućim ratom, neizvjesno je da li će Rusija moći nastaviti svoje imperijalističke napore.
‘Ovo će dijelom zavisiti od međunarodne zajednice, koja mora odlučiti da li će Rusiji dati prostor da to učini ili će izvršiti pritisak i zahtijevati poštovanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima’, zaključuju autori izvještaja.
Odnosno, da bi se postigao dugoročni mir, preporučljivo je da Washington zajedno sa svojim saveznicima nastavi da naoružava Ukrajinu, stavljajući je u jaku, pobjedničku pregovaračku poziciju i vrši pritisak na Moskvu. I koliko god se Kremlj trudio, niko neće razgovarati o mirovnom procesu bez Ukrajine.”