Plan, inače, precizira da Honiara može zatražiti od Pekinga slanje kineske policije i oružanih snaga te drugih tijela za provedbu zakona na otočju, ali i pristajanje kineskih ratnih brodova radi nadopune zaliha. Nacrt plana također omogućuje Kini da ima konačnu riječ o svim javnim informacijama objavljenim o novom paktu.
The draft security cooperation agreement between China and Solomon Islands has been linked on social media and raises a lot of questions (and concerns). (photos of agreement in this and below tweet) 1/6 pic.twitter.com/nnpnJJQC7r
— Dr Anna Powles (@AnnaPowles) March 24, 2022
Vjeruje se da je curenje informacija o paktu dio širih sigurnosno-policijskih aranžmana dogovorenih nakon što su prošlog studenog izbili protuvladini prosvjedi i napadnuta je zajednica kineskih trgovaca koji se otprije nalaze na Solomonskim Otocima.
Projiciranje kineske moći daleko od istočne Azije
Australija i Novi Zeland kao američki saveznici već desetljećima doživljavaju Solomonske Otoke kao svoju zadnju crtu obrane pred Kinom pa solomonsko-kineski sigurnosni pakt predstavlja prijetnju njihovom položaju u regiji. Zbog rastućeg kineskog utjecaja na otočju posebno je zabrinut Washington te predviđa da bi izgradnja kineske vojne baze dopuštala Pekingu projiciranje moći znatno dalje od istočne Azije.
Vlada Solomonskih Otoka ustvrdila je da sigurnosni aranžman s Kinom ‘proširuje partnerstvo potrebno za poboljšanje kvalitete života naših ljudi i rješavanje blagih i čvrstih sigurnosnih prijetnji s kojima se zemlja suočava’. U Honiari tvrde i da sigurnosni plan s Australijom, potpisan 2017., neće biti pogođen novim aranžmanom s Pekingom, premda je u to teško povjerovati.
Solomonski Otoci su, naime, 2019. uspostavili diplomatske odnose nakon što su prekinuli veze s Tajvanom. Toj odluci su se žestoko usprotivili pojedini tamošnji političari tvrdeći da bi sporazumom mogli biti ugroženi vladavina prava, zemljišna prava i lokalna kulturna baština. U međuvremenu su izbili nasilni protuvladini prosvjedi potaknuti nezaposlenošću lokalnog stanovništva, a u nemirima je najviše stradala opljačkana i zapaljena kineska četvrt u Honiari.
Zbog uspostave mira na otoke je hitno upućeno dvjestotinjak mirovnjaka iz Australije, Novog Zelanda, Fidžija i Papue Nove Gvineje, ali se solomonski premijer Manasseh Sogavare održao na vlasti. U međuvremenu je premijer naklonjen Kini pozvao u pomoć Peking te su na otočje poslani kineski policijski instruktori i donirana je oprema za obuzdavanje nemira.
Zabrinuti Washington ovog tjedna poslao je u Australiju zapovjednika američkih marinaca, generala Davida Bergera, a on je u Canberri ukazao na potencijalne dugoročne posljedice kineskog širenja utjecaja u regiji. Berger se tom prilikom nije posebno osvrtao na najave o iznajmljivanju luke u australskom Darwinu kineskim ulagačima, premda je u tom gradu od 2012. smještena rotacijska baza američkih marinaca. Tek je rekao da nije zabrinut zbog kinesko-solomonske suradnje ako ona ne zabrinjava Australiju.
