Ukrajina dominira ovogodišnjom Minhenskom sigurnosnom konferencijom. Posebnu pažnju ratu uoči njegove godišnjice su posvetili lideri Ukrajine, Njemačke i Francuske.
Ukrajinski predsjednik Zelenski koji tvrdi da s Rusijom neće pregovarati o razmjeni teritorija niti ima povjerenja u ruskog lidera, sa pozornice Minhenske sigurnosne konferencije pozvao je Evropu i svijet da požure s dostavljanjem pomoći. Jedan od onih koji su spremni tu pomoć poslati je i nizozemski premijer Rutte s kojim se danas susreo u Kijevu.
“Moramo požuriti. Potrebna nam je brzina, brzina naših dogovora, brzina naše isporuke da bismo ojačali našu traku i brzina odluka da ograničimo ruski potencijal. Brzini nema alternative jer je to brzina o kojoj život zavisi. Kašnjenje je uvijek bilo i još uvijek je greška. Dok mi pregovaramo kako da ojačamo našu odbranu modernim tenkovima, Kremlj razmišlja o načinima da okupira Moldaviju”, naveo je Zelenski.
Sličnog mišljenja je i francuski predsjednik Macron koji je minhensko obraćanje iskoristio da upozori i na kako je rekao druge ratove koji postoje pored ukrajinskog. Macron također upozorava da Evropa mora biti jedinstvenija u budućnosti.
“Prošlo je skoro godinu dana od kada je Rusija pokrenula katastrofalni agresorski rat u Ukrajini. I iako još nije došlo vrijeme za zaključke, mislim da ipak treba gledati unaprijed ili možda na određeni način sagledati stanje. Naravno, u svojim današnjim razmatranjima, želio bih da se fokusiram na rat koji Rusija vodi u Ukrajini. Ali u isto vrijeme, ne smijemo zaboraviti da postoje i drugi ratovi koji se vode na Bliskom istoku, u regionu Kavkaza. U toku je rat protiv terorizma. Važna su i pitanja o nuklearnim pitanjima”, naveo je predsjednik Francuske.
Region zapadnog Balkana se barem u prvom dijelu konferencije nije se mnogo spominjao. Jedinu priliku za to je imao i iskoristio njemački kancelar Scholz koji je kazao kako Srbija i Kosovo moraju iskoristiti historijsku priliku koju su im pružili on i Macron.
“Ovo su također koraci ka Evropi koja je sposobnija za djelovanje u geopolitičkom smislu prema Evropi koja je također jača i kao saveznik u transatlantskom savezu. To također znači učiniti više na rješavanju sukoba u našem susjedstvu. To je svrha evropskog prijedloga koji smo inicirali predsjednik Makron i ja o sporazumu između Srbije i Kosova i nadam se da će Beograd i Priština iskoristiti ovu historijsku priliku. U interesu stabilnosti na zapadnom Balkanu i širom Evrope, moraju se preduzeti dalji koraci za konsolidaciju geopolitičke Evrope”, zaključio je Scholz.
Drugog dana Minhenske sigurnosne konferencije se očekuje obraćanje američke potpredsjednice Kamale Harris koja predvodi dosad najveću delegaciju SAD-a na jednoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.