Turska podržava odluku NATO saveznika da udvostruče cilj izdvajanja za odbranu na 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2035. godine, potvrdio je izvor iz turskog Ministarstva odbrane u četvrtak, ističući da Ankara već premašuje prethodni prag od 2% i da će prioritet staviti na jačanje protuzračne odbrane.
NATO saveznici su u srijedu dogovorili novi kolektivni cilj izdvajanja od 5% BDP-a u narednoj deceniji, pozivajući se na dugoročnu prijetnju iz Rusije i potrebu za jačanjem civilne i vojne otpornosti.
“Turska je već iznad 2% kriterija prema Sporazumu o izdvajanjima za odbranu,“ rekao je izvor pod uslovom anonimnosti na brifingu u Ankari, dodajući da je Turska, sa drugom najvećom vojskom u NATO-u, među pet najvećih doprinosilaca operacijama i misijama Saveza.
Izvor je također naveo da je Turska ispunila sve ciljeve sposobnosti koje je NATO odredio, te da nastavlja ulaganja u razvoj domaće odbrambene industrije i istraživanje. Ankara planira dati prioritet ulaganju u nacionalni projekat “Čelična kupola”, koji ima za cilj uspostavu višeslojne mreže protivzračne odbrane širom zemlje.
“Ulažemo u protuzračne sisteme, hipersonične, balističke i krstareće rakete, bespilotne sisteme za kopno, more i zrak, kao i u nosače aviona nove generacije, fregate i tenkove”, istakao je izvor.
Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, govoreći novinarima u avionu nakon NATO samita u Haagu, rekao je da je Turskoj potrebna višeslojna struktura protuzračne odbrane, ističući da S-400 sistemi kupljeni od Rusije 2020. nisu dovoljni.
“Vrlo je važno da imamo projektile na različitim visinama i da svi ti sistemi funkcionišu skladno, kao organi u tijelu”, naveo je Erdogan, dodajući da Turska mora dodatno razviti raketne sposobnosti i radarsku infrastrukturu.
Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije Turskoj zbog kupovine ruskih S-400 sistema, što je Ankara ocijenila kao nepravedan potez i više puta tražila ukidanje sankcija.
Turska godinama radi na sopstvenim sistemima dugog dometa, uključujući i projekat “Čelične kupole”, koji analitičari ocjenjuju kao dugoročan i tehnološki zahtjevan.
Novi NATO cilj predviđa da se najmanje 3,5% BDP-a izdvaja za osnovnu vojnu potrošnju, dok će preostalih 1,5% ići za jačanje infrastrukture i otpornosti civilnog društva, navodi Reuters.