Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Predsjednik V. Zelenski potpisao je ukaz o novoj Strategiji pomorske sigurnosti Ukrajine, kao pomorske države koja ima izlaz na Crno i Azovsko more, te ima pomorske snage koje osiguravaju nacionalne interese. Područje morske akvatorije postalo je jedno od poprišta vojnih akcija rusko-ukrajinskog rata. Ruska Federacija je privremeno zauzela cijelu Azovsku obalu, ali je pretrpjela poraz u Crnom moru, pa je ruska flota bila primorana da sramno pobjegne sa Krima u luke Kavkaza.
Ukrajina je mogla samostalno postaviti i osigurati sigurnost privremenog morskog koridora za izvoz hrane nakon povlačenja Ruske Federacije iz “sporazuma o žitu”. Rat punih razmjera promijenio je odnos snaga u cijelom crnomorskom regionu, od sada pa nadalje ruska flota više nikada neće dominirati ovim akvatorijom.
Obnova ukrajinske kontrole nad privremeno okupiranim teritorijama, morskom obalom i sopstvenim pomorskim prostorima od vitalnog je značaja za postojanje i razvoj ukrajinske države. Ukrajina ima najdužu obalu među zemljama Azovsko-Crnomorskog basena – 2.759,2 kilometra. Ukrajina je proglasila širinu svog teritorijalnog mora na 12 nautičkih milja,a na ukrajinskom dijelu Azovskog i Crnog mora otkrivene su značajne rezerve minerala. Procijenjeni resursi ugljovodonika procjenjuju se na 2,3 milijarde tona konvencionalnog goriva.
Istovremeno, istraženo je samo 4-5% njihovih naslaga na ukrajinskom dijelu šelfa Crnog mora. U okviru ekskluzivne pomorske ekonomske zone Ukrajine, prognozirani resursi prirodnog gasa iznose 1.751 milijardu kubnih metara, dok su istražene rezerve 48 milijardi kubnih metara. Stoga, ruski napad velikih razmjera na Ukrajinu ima za cilj da opljačka ogromna prirodna bogatstva Ukrajine vrijedna 14 biliona dolara.
Ukrajina daje značajan doprinos osiguravanju globalne sigurnosti hrane izvozom vlastitih visokokvalitetnih proizvoda agroindustrijskog kompleksa. Ali vojne akcije Ruske Federacije, koje su nanijele štetu stanovništvu, ekonomiji i okolišu primorskih regija, blokirale morske luke i morsku obalu Ukrajine dovele su do značajnog smanjenja izvoza hrane i pogoršale problem gladi u svijetu.
Svrha Strategije pomorske sigurnosti Ukrajine je osigurati spremnost za djelotvornu prevenciju i odgovor na prijetnje pomorskoj sigurnosti Ukrajine koje nastaju na obalnim teritorijama, u njenim pomorskim prostorima. Rusija je postala izvor dugoročnih sistemskih prijetnji nacionalnoj sigurnosti Ukrajine i drugih država crnomorskog regiona, Mediterana, kao i globalnoj sigurnosti. Ruska Federacija je okupirala Azovsko more i dio Crnog mora, izvodi raketne i zračne udare na teritoriju Ukrajine s mora, postavlja mine u morskim i riječnim prostorima Ukrajine, blokira luke i obalu Ukrajine, napada brodove i trgovačka plovila, sistematski uništava objekte ukrajinske pomorske i riječne infrastrukture, posebno lučke, te ometa slobodnu plovidbu, ekonomske i druge aktivnosti u Crnom i Azovskom moru i Kerčkom moreuzu. Negativan uticaj na morsko okruženje izaziva manevrisanje ratnih brodova i plovila Ruske Federacije, lansiranje projektila sa ratnih brodova i podmornica, uticaj istrošenog goriva koje ulazi u more, ekološka šteta od mina, potopljenih i oborenih brodova, projektila, uništenje brane hidroelektrane Kahovka, što je dovelo do katastrofalnih posljedica, kao i hemijsko zagađenje otrovnim tvarima koje su ušle u more sa kanalizacijom, kao rezultat neprijateljstava na kopnu.
Ciljevi Ukrajine u osiguravanju pomorske sigurnosti su deokupacija privremeno okupiranih obala, područja unutrašnjih voda, teritorijalnog mora, ekskluzivne (pomorske) ekonomske zone i kontinentalnog pojasa Ukrajine. Neophodno je osigurati državni suverenitet u pomorskim prostorima Ukrajine, njen održivi razvoj kao pomorske i riječne države, primanje kompenzacije za gubitke uzrokovane od strane agresora, obnovu morske i riječne infrastrukture oštećene kao rezultat neprijateljstava, kao i obnavljanje deokupiranih teritorija. Veoma je važno obnoviti i održati međunarodni mir i sigurnost u Azovskom, Crnom moru i Kerčkom moreuzu u skladu sa zahtjevima Povelje UN-a i Konvencije o pravu mora, prevladavajući katastrofalne posljedice, koje je stvorio čovjek i ekološke katastrofe, sprečavanje zagađenja Azovskog i Crnog mora, rijeka, poboljšanje njihovog ekološkog stanja.
Implementacija Strategije pomorske sigurnosti Ukrajine odvijat će se u skladu sa principima i normama međunarodnog pomorskog i humanitarnog prava. Implementacija ove strategije doprinijeće stvaranju uslova za prekid ruske agresije na ukrajinskim pomorskim prostorima, deokupaciji privremeno okupiranih područja unutrašnjih voda, teritorijalnog mora, isključive (pomorske) ekonomske zone i epikontinentalnog pojasa Ukrajine. Mine koje je država agresor postavila na ukrajinskim pomorskim prostorima i lukama biće deaktivirane, osigurana slobodna plovidba ukrajinskim pomorskim prostorima, a ekološko stanje Crnog i Azovskog mora će se poboljšati. Ono što je posebno važno jeste u svezi toga da će se ojačati pozicija Ukrajine na strateškom putu ka punopravnom članstvu u EU i NATO-u.