Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je izjavu u vezi sa razvojem rata u Ukrajini, optužujući Zapad da podstiče sukob. Podsjetio je da je 19. novembra šest operativno-taktičkih projektila američke proizvodnje i 21. novembra, tokom kombinovanog raketnog napada, britanske proizvodnje Storm Shadow i američkih HIMARS sistema, gađano na vojne objekte na teritoriji Ruske Federacije u regijama Brjansk i Kursk. Kao odgovor na ove napade, ruska vojska je, prema Putinovim riječima, “izvela kombinovani udar na jedan od objekata odbrambeno-industrijskog kompleksa Ukrajine”. Tokom udara testiran je i novi raketni sistem „Orešnjik“. „Jedan od najnovijih ruskih raketnih sistema srednjeg dometa testiran je u borbenim uslovima. U ovom slučaju, balističkom raketom sa nenuklearnom hipersoničnom opremom“, rekao je šef Kremlja.
Putin je optužio Washington za kršenje međunarodnih sporazuma: „SAD su 2019. jednostrano raskinule sporazum o eliminaciji raketa srednjeg i kratkog dometa. Zadržavamo pravo da koristimo svoje oružje protiv vojnih objekata onih zemalja koje dozvoljavaju da se njihovo oružje koristi protiv naših objekata”, rekao je Putin.
“Trenutno ne postoje kontramjere protiv takvog oružja. U savremenom sistemu protivvazdušne odbrane koji je dostupan u svijetu i sistemu protivraketne odbrane koji su stvorili Amerikanci u Evropi, takve rakete se ne presreću. Ovo ne dolazi u obzir“, rekao je ruski diktator.
UN su izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog ruskog testiranja nove balističke rakete. Zvanični predstavnik generalnog sekretara UN-a Stephane Dujarric opisao je ovaj događaj kao “izuzetno uznemirujući” i događaj koji bi mogao dovesti do dalje eskalacije sukoba. NATO je reagovao na Putinove izjave i nazvao to još jednim primjerom ruskog napada na ukrajinske gradove. Portparolka NATO-a Fara Dahlala rekla je da nova ruska balistička raketa neće promijeniti tok rata i neće odvratiti saveznike NATO-a od podrške Ukrajini. Uostalom, Rusija pokušava da teroriše civilno stanovništvo u Ukrajini i zastraši one koji je podržavaju.
Američko ministarstvo odbrane saopštilo je da je Moskva obavijestila Vašington neposredno pre lansiranja projektila, a SAD su zauzvrat obavijestile Ukrajinu i njene saveznike. Predstavnik Evropske komisije Peter Stano izjavio je da “Putin ponovo igra nuklearnu avanturu sa nedavno ažuriranom nuklearnom doktrinom Rusije, privukao je severnokorejske vojnike na evropsko tlo, tako da su sve to jasni znakovi želje za eskalacijom, a nije prava potraga za putevima do mira.”
Bijela kuća uvjerava da napad Ruske Federacije eksperimentalnom balističkom raketom na Dnjepar neće zaustaviti podršku Ukrajine od strane sadašnje američke administracije. “Sjedinjene Države daju Ukrajini stotine dodatnih raketa Patriot i AMRAAM za jačanje njene protuzračne odbrane. Američka pomoć je usmjerena na to da Ukrajina ojača svoje sposobnosti, posebno protivvazdušnu odbranu, i da Ukrajinu postavi u “najbolju moguću poziciju na bojnom polju”. To je izjavila portparolka Bijele kuće Karin Jean-Pierre.
Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine je u komentaru navelo da je “temeljno dokumentovalo” Putinov govor o upotrebi balističke rakete srednjeg dometa protiv Ukrajine. Sa međunarodnopravne tačke gledišta, ovo je “još jedno važno svjedočenje i stvarno priznanje krivice za počinjenje zločina agresije na Ukrajinu i zločina nad Ukrajincima”. Ministarstvo je nazvalo “apsurdnim” optužbe protiv Ukrajine ili njenih partnera za navodno nezakonite radnje “koje na neki način izazivaju kriminalca da počini zločine”. Ukrajina se brani od agresije u skladu sa članom 51. Povelje UN-a i ima puno pravo da u skladu sa međunarodnim pravom udara na bilo koje legitimne vojne ciljeve na teritoriji Ruske Federacije.
U prošlosti je Rusija lansirala ogroman broj balističkih projektila iznad Ukrajine, od kojih su mnoge sposobne da nose nuklearno oružje, poput Kindžala. Ali “Orešnjik” je drugačiji. Prvobitno je klasifikovan kao interkontinentalni balistički projektil. Takve kopnene balističke rakete srednjeg dometa su složeno i skupo oružje koje se gotovo uvijek povezuje isključivo s nuklearnim oružjem. Čini se da je napad od 21. novembra uključivao inertne ili lažne bojeve glave, koje imaju značajnu kinetičku energiju zbog svoje brzine, ali bez eksploziva. Ovo je jedan od pokazatelja da je projektil dizajniran za nuklearnu, a ne za konvencionalnu upotrebu.
Putin želi da Ukrajina i njeni zapadni saveznici vjeruju da on može pojačati eskalaciju unutar Ukrajine ili direktnim napadom na zemlje NATO-a. Upotreba “Orešnjika” i njemu sličnih dio je nove ere raketnog ratovanja. To je prva raketa srednjeg dometa sa više bojevih glava koja je lansirana u borbenim uslovima. Ako se ova raketa napuni nuklearnim punjenjem, radioaktivno zagađenje će biti veličine polovine Dnjepropetrovske regije. U zavisnosti od smjera vjetra u trenutku eksplozije, radioaktivna kontaminacija se može prenijeti u Rusiju, Bjelorusiju, Tursku ili Evropu. Ovo je oružje srednjeg dometa i općenito je oružje raketno-nuklearnog ratovanja. Bojeva glava Orešnjika može nositi 150 kilotona. Snaga atomske bombe bačene na Hirošimu bila je oko 20 kilotona. Istovremeno, projektil ima bojevu glavu, koja je podijeljena u šest pojedinačnih blokova posedbnog navođenja.
Na terminalnom segmentu se razdvajaju i mogu pogoditi šest odvojenih ciljeva. Tako su 21. novembra Rusi u napadu na Dnjepar upotrebili novu vrstu balističke rakete. Ovaj udar je još jedan akt nuklearne ucjene Moskve, jer projektil ovog tipa može biti nosilac oružja za masovno uništenje. Upotreba ove balističke rakete drugi je korak eskalacije Moskve, nakon uključivanja sjevernokorejskih trupa u rat protiv Ukrajine. Štrajk 21. novembra potvrdio je da Moskva nije zainteresovana za obnovu pravednog mira, već da traži dalju eskalaciju i širenje rata. Kijev poziva međunarodnu zajednicu, prije svega zemlje nuklearnog kluba, da upozore Moskvu na prijetnje nuklearnim oružjem.