Prema ukrajinskim zvaničnicima je od ljeta zabilježen drastičan porast ruskih napada dronovima u Hersonu. Međutim, veliki broj žrtava ovih napada su civili, a brojni mediji navode da dokazi ukazuju na to da su namjerno gađani. Washington Post piše da se Herson pretvorio u “lovište za dronove”, te da stanovnici područja to opisuju kao “ljudski safari”.
Pored Guardiana, Washington Posta i drugih medija je sada i britanski BBC istražio ove optužbe, te prenosi svjedočenja očevidaca i navodi da su novinari vidjeli vjerodostojne dokaze koji sugerišu da Rusija koristi dronove i protiv civila u Hersonu, gradu na prvoj liniji fronta.
Serhiy Dobrovolsky, trgovac tehničkom opremom koji se vratio u svoj dom u Hersonu na jugu Ukrajine je jednog dana izašao je u dvorište, zapalio cigaretu i razgovarao s komšijom. Iznenada su čuli zvuk drona iznad glave.
Angela, Serhiyjeva supruga od 32 godine, kaže da je vidjela svog muža kako bježi i pokušava se sakriti dok je dron ispustio granatu.
“Umro je prije nego što je stigla hitna pomoć. Rekli su mi da nije imao sreće jer mu je komadić gelera probio srce”, ispričala je ona, plačući.
Vojna administracija grada je za BBC potvrdila da je Serhiy jedan od 30 civila koji su ubijeni u iznenadnom porastu ruskih napada dronovima u Hersonu od 1. jula. U ovom periodu je zabilježeno više od 5.000 napada dronovima, a više od 400 civila je povrijeđeno.
Dronovi igraju veliku ulogu u ratu u Ukrajini, pri čemu ih koriste i Ukrajina i Rusija protiv vojnih ciljeva.
“Mogu vidjeti koga ubijaju. Da li je ovo način na koji žele ratovati, bombardujući ljude koji hodaju ulicama?”, rekla je novinarima Angela.
Ako se utvrdi da Rusija namjerno cilja civile, to bi bio ratni zločin.
Ruska vojska nije odgovorila na pitanja BBC-ja o ovim optužbama. Rusija je od početka invazije u februaru 2022. dosljedno poricala da namjerno cilja civile.
“Osjećate se ko da vas neprestano love”
Dokazi o navodnim napadima dronovima na civile mogu se vidjeti u brojnim videozapisima podijeljenim na ukrajinskim i ruskim društvenim mrežama, a šest ovih snimaka su analizirali novinari BBC-a.
Svaki od tih snimaka prikazuje perspektivu kroz kameru daljinskog operatera kako prati kretanje pješaka ili vozače u civilnoj odjeći, često ispuštajući granate koje ponekad ozbiljno povrijede ili ubiju metu.
BBC Verify je također uspio identifikovati Telegram kanal koji ima najranije javne kopije pet od šest analiziranih videa.
Svaki od njih je objavljen uz provokacije i prijetnje ukrajinskoj javnosti, uključujući tvrdnje da su sva vozila legitimne mete i da bi ljudi trebali smanjiti svoje kretanje na otvorenom. Povrijeđeni ljudi su također vrijeđani, nazivani “svinjama” ili, u jednom slučaju, ismijavani jer su žene.
Nalog koji je objavio neke od ovih videozapisa dronova također je postavljao slike dronova u kutijama i druge slike opreme, zahvaljujući ljudima na donacijama.
Vojna administracija Hersona rekla je za BBC da je Rusija promijenila vrstu dronova koje koristi i da gradski elektronski sistemi više ne mogu presresti većinu njih.
“Osjećate se kao da vas neprestano love, kao da vas neko uvijek gleda i može baciti eksploziv u bilo kojem trenutku. To je najgore”, kaže Kristina Synia, koja radi u centru za pomoć samo jedan kilometar od rijeke Dnjepar.
Novinari BBC-a su posjetili ovaj centar, te su opisali kako bi mali uređaj za praćenje zujio svaki put kad otkrije dron. Uređaj je zujio nekoliko puta dok su novinari pbili tamo, svakih par minuta, često otkrivajući prisustvo najmanje četiri drona.
“Ako te dron uoči, onda je vjerovatno kraj”
Naveli su da je na licima stanovnika koje su sreli vidljiva “trauma”.
“U užasnoj smo situaciji. Kada izađemo, krećemo se od drveta do drveta, tražeći zaklon. Svaki dan napadaju javne autobuse, svaki dan bacaju bombe na nas koristeći dronove”, rekla je Valentyna Mykolaivna, u suzama.
Olena Kryvchun je ispričala da je jedva izbjegla napad drona na njen automobil. Nekoliko minuta prije nego što je trebala ući u auto nakon posjete prijatelju, bomba je probila krov iznad vozačevog sjedišta, probila jednu stranu vozila i potpuno uništila.
“Zar moj auto izgleda kao vojno vozilo?” upitala je ova čistačica, kojoj je auto bio neophodan za odlazak na posao. Nema novca da ga popravi.
Olena kaže da su dronovi strašniji od granatiranja.
“Kad čujemo granatu s druge strane rijeke, imamo vremena reagovati. Kod dronova, lako je propustiti zvuk. Brzi su, vide te i napadaju“, rekla je.
Ben Dusing, koji vodi centar za pomoć, kaže da dronovi izazivaju veći strah od granatiranja, paralizirajući stanovništvo.
“Ako te dron uoči, realnost je da je to vjerovatno ‘kraj’. Protiv njega nema odbrane”, kaže on.
“Kada lišće padne sa drveća, bit će mnogo više žrtava”
Oleksandr Tolokonnikov, glasnogovornik vojne administracije Hersona, izjavio je da je posljednjih mjeseci ruska vojska počela koristiti dronove za daljinsko postavljanje mina duž pješačkih, automobilskih i autobusnih ruta.
Rekao je da su eksplozije izazvane “leptir” minama – malim, protivpješadijskim minama koje mogu biti lagano spušteni na tlo i detoniraju kasnije pri kontaktu – koje su prekrivene lišćem radi kamuflaže.
BBC ističe da nije mogao potvrditi upotrebu dronova za postavljanje mina u Hersonu.
Olena kaže da će s dolaskom zime strah od dronova postati još gori.
“Kada lišće padne sa drveća, bit će mnogo više žrtava. Jer, ako ste na ulici, nema gdje da se sakrijete”, rekla je ona.