Vijeće za implementaciju mira (PIC) će sutra održati sjednicu u nadi da će konačno biti izabran novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, ali je teško očekivati da će dogovor biti postignut.
Sjednica PIC-a se održava zbog roka koji su države članice same sebi postavile krajem juna, kada je odlučeno da Christian Schmidt od 1. jula više neće biti visoki predstavnik.
U prethodnih 14 dana, predvodnik Ureda visokog predstavnika (OHR) na v.d. osnovi bio je dosadašnji Schmidtov zamjenik Louis Crishock, čime je prvi put na čelu OHR-a od osnivanja ovog ureda došao diplomata iz Sjedinjenih Američkih Država.
Mjesecima traje trakavica, ali bez rješenja
Situacija je identična već nekoliko mjeseci, odnosno od kada su u administraciji SAD-a odlučili da povuku podršku Schmidtu.
Medijska nagađanja o njegovoj sudbini završio je upravo Schmidt, kada je na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 12. juna najavio da će dati ostavku i otići kada se izabere novi visoki predstavnik.
Od tada se fokus prebacio na imenovanje novog visokog predstavnika, a za tu poziciju je SAD namijenila italijanskog diplomatu Antonija Zanardi Landija.
Prema dostupnim informacijama, američki plan za imenovanje Landija je napravljen još krajem prethodne godine, a očekivali su da će evropske zemlje prihvatiti njegovo imenovanje bez nekog većeg sukoba, kakva je i bila prijašnja praksa kada je u pitanju bilo imenovanje visokog predstavnika.
Međutim, većina evropskih zemalja u Upravnom odboru PIC-a nije željela samo prihvatiti Landija te su na prvi sastanak, održan početkom juna, došli spremni sa svojim kandidatom, francuskim diplomatom Reneom Troccazom.
Na sjednici Upravnog odbora PIC-a 3. i 4. juna je došlo do ozbiljnih diskusija, ali ne i do rješenja, a onda je uslijedila poruka iz američke ambasade u BiH, gdje je navedeno da SAD “razmatra svoju ulogu u međunarodnoj zajednici u BiH”, koja je bila namijenjena kao prijetnja evropskim partnerima u našoj zemlji.
Ipak, prijetnja nije uspjela, a evropske zemlje, primarno Francuska, Njemačka i Velika Britanija, nisu odustale od svog kandidata.
Iako se najveća borba u javnosti vodila zbog imena, u suštini pregovora bile su ovlasti i vremenski okvir potencijalnog zatvaranja OHR-a.
U Washingtonu ne kriju da žele visokog predstavnika kao svojevrsnog medijatora između lokalnih aktera koji bi se manje uplitao u domaću sferu, a u isto vrijeme i privodio kraju rad ovog ureda. Iz Evrope, ipak, žele zadržati bonske ovlasti zbog situacije u BiH, odnosno zbog mogućnosti da se tim ovlastima rješavaju blokade koje su “zaštitni znak” političkog života u našoj zemlji.
Naredna sjednica održana je 30. juna, kada je donijeta odluka da se Schmidt razriješi dužnosti, a da OHR na v.d. osnovi vodi njegov zamjenik Crishock.
Bez dogovora na čelu OHR-a ostaje Amerikanac
Kako se bližimo isteku roka koji je PIC sam sebi nametnuo te kako nema rješenja na vidiku, za očekivati je da će Crishock kao v.d. i dalje voditi OHR.
Naravno, u diplomatiji je uvijek moguć preokret u posljednjem trenutku, ali većina posla u izboru visokog predstavnika ne radi se na samom sastanku, već u njegovoj pripremi.
Prema dostupnim informacijama, stavovi se uoči sutrašnje sjednice nisu promijenili i Amerikanci nisu odustali od Landija, kao i Evropljani od Troccaza.
S ovakvom situacijom, najizglednije rješenje je da će PIC ponovo sebi dati rok za izbor novog visokog predstavnika, odnosno sebi kupiti malo vremena, dok će Crishock i dalje voditi OHR.
Međutim, pitanje koje će ostati i nakon ove situacije, kako god se ona riješila, jeste kakva je budućnost OHR-a, posebno u kontekstu ovlasti i moći osobe koja bude odabrana da bude visoki predstavnik nakon ovih dugotrajnih pregovora.
To pitanje je naročito važno zbog unikatne situacije u kojoj se nalazi BiH, ali i međunarodna zajednica. Sva ranija imenovanja su prolazila bez problema, barem ne onih koji su izlazili u javnost.
Kako se iza ovog procesa nalazi višemjesečni period diskusija, koje su u jednom trenutku prešle i u prijetnje, pitanje je kakvo će biti stanje u PIC-u nakon imenovanja visokog predstavnika i da li će biti dovoljno podrške za bilo koju osobu koja bude na toj funkciji.
Ako se iz ove situacije izađe s gubitkom povjerenja i narušenim odnosima u PIC-u, legitimno je pitati se kako će visoki predstavnik djelovati bez podrške svih članica i da li će cijenu platiti građani BiH, koji su u mnogim situacijama zavisili od pravovremenog djelovanja OHR-a u trenucima kada državne vlasti nisu imale mogućnost da reaguju, zbog blokada koje dolaze iz Republike Srpske.