Sjedinjene Američke Države (SAD) zalažu se za brzu obnovu isporuka ruskog plina Evropi plinovodima preko Ukrajine, kao dio pregovora o energetskom primirju prije zime, objavio je Wall Street Journal pozivajući se na američke, evropske i ukrajinske zvaničnike.
Prema pisanju lista, ideju su iznijeli američki specijalni izaslanik Steve Witkoff i zet predsjednika Donalda Trumpa Jared Kushner tokom posjeta Moskvi i Kijevu u septembru.
Plan predviđa korištenje plinovodne mreže iz sovjetskog doba kojom plin s polja Urengoj u Sibiru ide preko Ukrajine. Prema WSJ-u, ta mreža bi se mogla ponovo pokrenuti odmah, a Kijevu bi donijela prijeko potrebne prihode od tranzita.
Prijedlog predviđa da se ruski plin prodaje preko američkog posrednika, čime bi se zaobišle evropske sankcije. Bijela kuća je, kako navodi list, predložila i da se novac od prodaje drži na namjenskom računu pod jurisdikcijom treće strane.
Washington je ideju evropskim liderima predstavljao i kao način da se snize cijene energenata, jer su evropske zalihe plina pred zimu na rekordno niskom nivou.
Zvaničnici EU poručuju da će zabrana uvoza ruskog plina ostati na snazi i nakon eventualnog mirovnog sporazuma. EU se obavezala da do 2027. godine potpuno okonča uvoz ruskog plina.
Ukrajina je tranzit ruskog plina zaustavila početkom januara 2025. godine, kada je istekao ugovor sklopljen prije rata.
Potraga za energetskim primirjem dobila je na hitnosti uoči trilateralnih razgovora SAD-a, Rusije i Ukrajine, planiranih za sredinu novembra u Abu Dhabiju.
Ljudi koji su prisustvovali razgovorima rekli su za WSJ da bi prodaja ruskog plina preko američkog posrednika mogla biti unosan posao za američke investitore. Namjenski račun kod treće strane, prema riječima visokog američkog zvaničnika, trebao bi spriječiti da Kremlj novac od plina koristi za finansiranje rata. Američki zvaničnici u okviru šireg dogovora vide i ponovno pokretanje plinovoda Sjeverni tok, ali bi to, kako piše list, potrajalo znatno duže.
Plan je prošlog mjeseca stavljen na čekanje nakon što je Ukrajina, pod pritiskom Trumpa, gotovo dvije sedmice obustavila napade na ruske rafinerije. Kijev je u petak nastavio zračnu kampanju i za tri dana napao tri velike rafinerije, zbog čega je energetsko primirje ponovo postalo hitno pitanje. Rusija je dosad odbijala američke pokušaje da se postigne takav dogovor.
Evropa odbija povratak ruskom plinu
Evropski lideri, prema WSJ-u, nisu pokazali interes za prijedlog. Zakon EU, konačno usvojen u januaru, zabranjuje uvoz ruskog tečnog prirodnog plina (LNG) od početka 2027., a plina iz plinovoda do 30. septembra 2027. godine.
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen ranije je za mađarski portal 444.hu rekao da će zabrana ostati i nakon mirovnog sporazuma, a povratak ruskom plinu nazvao je greškom. Tako je odgovorio na izjavu mađarskog premijera Petera Magyara da bi se kupovina mogla nastaviti kad rat završi. “Ja sigurno ne bih vjerovao Rusiji”, rekao je Jorgensen, kako prenosi WSJ.
Iza zatvorenih vrata reakcije su bile još oštrije. Visoki zvaničnik jedne nordijske zemlje rekao je da je ideja suprotna svemu za šta se Evropljani zalažu, a visoki zvaničnik jedne velike evropske države uporedio ju je s Chamberlainovim prepuštanjem Čehoslovačke Hitleru, ovaj put u zamjenu za poslovne dogovore. Američki zvaničnik rekao je za WSJ da se o ekonomskim prijedlozima razgovaralo tokom svih pregovora i da bi svaki dogovor bio dio sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Washington računa da je evropski otpor slabiji nego što izgleda. Rusija danas osigurava tek 11 posto plina u Evropi, u odnosu na 45 posto prije rata, dok američki LNG čini 30 posto potrošnje. Tržište je dodatno opterećeno ratom s Iranom: katarski LNG i dalje je zarobljen u Zaljevu, a EU procjenjuje da je na energiju dodatno potrošila oko 100 milijardi eura.
Prema podacima evropske agencije ACER, skladišta plina u EU popunjena su oko 75 posto, što je ispod prosjeka posljednjih devet godina. Početkom aprila bila su puna tek 28 posto, najmanje u četiri godine.
Diplomate kažu da bi zaokret bio lakši kada bi Kijev podržao prodaju kao dio primirja koje bi spriječilo nestanke struje u ukrajinskim gradovima. Ukrajini nedostaje protivzračne odbrane, a SAD ograničava isporuke presretača za sisteme Patriot zbog globalne nestašice izazvane ratom s Iranom.
Ideja nije nova. Reuters je u maju, pozivajući se na osam izvora, objavio da su američki i ruski zvaničnici razgovarali o obnovi isporuka ruskog plina, uključujući i model u kojem bi američke firme kupovale ruski plin i preprodavale ga Evropi.
Nijedna vlada dosad nije javno komentarisala pisanje WSJ-a. Trump je u subotu novinarima rekao da očekuje kraj rata u ne tako dalekoj budućnosti.