Predstavnik Srbije Radomir Ilić na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a osporio je da stavovi izneseni u obraćanju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića predstavljaju usaglašenu poziciju države. Odgovarajući na kritike zbog sahrane Ratka Mladića, ustvrdio je da ju je organizovala porodica, dok su srbijanske vlasti osigurale prijevoz, logističku pomoć i sigurnost.
Ilić je poručio da Srbija poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, zajedno s njenim ustavnim poretkom uspostavljenim Dejtonskim mirovnim sporazumom.
„Jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda, uz puno poštovanje prava svih građana. Ove obaveze idu zajedno“, rekao je.
Osporavanje nastupa u ime BiH
Osvrćući se na optužbe iznesene tokom sjednice, Ilić je postavio pitanje u čije su ime upućene.
„Govoriti u ime Bosne i Hercegovine zahtijeva usaglašen stav unutar njenog kolektivnog Predsjedništva. U odsustvu takve saglasnosti, kao što je danas slučaj, trebalo bi jasno navesti čiji se stavovi iznose“, ustvrdio je.
Prema njegovoj ocjeni, u suprotnom se stavovi jednog političkog aktera i dijela biračkog tijela predstavljaju kao pozicija cijele zemlje, čime se BiH poistovjećuje s jednim konstitutivnim narodom i jednom političkom perspektivom.
Tvrdnje o Mladićevoj sahrani
Govoreći o sahrani Ratka Mladića, Ilić je rekao da je svjestan osjetljivosti tog pitanja, ali je ustvrdio da je organizaciju vodila porodica.
„Srbijanske vlasti osigurale su prijevoz, logističku pomoć i sigurnost kako bi se veliko i veoma osjetljivo javno okupljanje održalo na uredan i siguran način“, rekao je.
Poručio je da Srbija osuđuje svaki zločin i odaje počast svakoj žrtvi, bez obzira na etničku pripadnost.
„Za srpsku stranu sjećanje na Srebrenicu zahtijeva poniznost i duboko poštovanje prema njenim žrtvama“, naveo je.
Istovremeno je ustvrdio da Srebrenica ne može biti jedina referentna tačka za tumačenje uzroka i karaktera rata u BiH i stradanja sva tri naroda.
„Ne moramo se slagati o svakom historijskom pitanju da bismo se složili da nijedan nacionalni cilj ne može opravdati zločin“, poručio je.
Dodao je da će se Srbija protiviti i veličanju zločina i njihovoj, kako je naveo, zloupotrebi kao oružju protiv cijelog naroda ili izgovoru za rušenje ustavnih temelja mira.
Kritike izjava o Republici Srpskoj
Ilić je kritikovao i retoriku pojedinih zvaničnika BiH prema Republici Srpskoj.
Naveo je da je ministar odbrane BiH 9. septembra javno pozvao međunarodnu zajednicu da „povuče svoj potpis sa stvaranja Republike Srpske“, dodajući: „Znamo šta nakon toga moramo uraditi.“
Takav govor, zajedno s referencama drugih istaknutih političkih aktera u BiH na „drugo poluvrijeme“, ocijenio je neodgovornim i zapaljivim.
Poručio je da Srbija odbacuje retoriku koja priziva povratak sukobima iz devedesetih godina.
Izbori i entitetske nadležnosti
Ilić je čestitao BiH na uspješnom održavanju općih izbora. Ocijenio je da prihvatanje rezultata širom političkog spektra daje legitiman osnov za formiranje institucija, što sada treba pretočiti u odgovorno upravljanje.
Ustvrdio je da izborni rezultati pokazuju da se političke teškoće u BiH ne mogu objasniti pozivanjem na samo jednu političku ličnost.
„Promjene nosilaca funkcija nisu umanjile podršku zaštiti entitetskih nadležnosti i ustavnoj podjeli odgovornosti uspostavljenoj Dejtonom“, rekao je.
Prema njegovoj ocjeni, to ukazuje na dublje neslaganje o tome kako BiH treba funkcionisati kao multietnička država unutar dogovorenog ustavnog okvira.
Naglasio je da dejtonski zaštitni mehanizmi omogućavaju zajednicama učešće u zajedničkim institucijama bez straha da će njihovi vitalni interesi biti zanemareni. Njihovo zaobilaženje u ime efikasnosti, upozorio je, može oslabiti saradnju potrebnu za djelotvornu vlast.
Protiv rješenja nametnutih izvana
Ilić je pozdravio poruke o stabilnosti, praktičnoj saradnji i odgovornosti domaćih lidera, iznesene tokom sjednice.
Ocijenio je da očekivanje da će vanjski pritisak osigurati željeni politički ishod slabi podsticaj za postizanje domaćeg kompromisa i ohrabruje traženje međunarodne podrške protiv domaćih partnera.
Poručio je da ključna pitanja treba rješavati unutrašnjim konsenzusom i kompromisom koji uvažava interese oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda, u skladu s Dejtonom.
„Svako rješenje nametnuto izvana ili ono koje ne uzima u obzir interese oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda ne bi bilo dugoročno održivo“, rekao je.
U tom kontekstu naveo je da Srbija pažljivo prati proces izbora novog visokog predstavnika.
Saradnja s BiH i podrška EUFOR-u
Ilić je naglasio da Srbija ima neposredan interes za mirnu, stabilnu i prosperitetnu BiH jer je njen razvoj usko povezan s razvojem susjeda.
Potvrdio je spremnost za saradnju s novoizabranim predstavnicima, jačanje saradnje s institucijama BiH i Federacijom BiH te daljnji razvoj posebnih paralelnih odnosa s RS, predviđenih Dejtonom.
Pozdravio je jednoglasno produženje mandata EUFOR Althea. Porodicama četvero poginulih u helikopterskoj nesreći kod Brčkog, Vladi i građanima Italije te cijeloj misiji EUFOR-a izrazio je saučešće, a povrijeđenima poželio potpun i brz oporavak.
Zaključio je da će Srbija ostati konstruktivan partner BiH i svima koji podržavaju njen mir, razvoj i evropsku perspektivu te izrazio nadu da će završetak izbornog ciklusa otvoriti novu političku fazu i ojačati saradnju u regiji.