Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
17. oktobra ove godine Rusija je pokrenula masivan kombinovani udar na objekte energetske infrastrukture Ukrajine. Lansirano je 120 projektila i 90 jurišnih dronova Shahed-136. Bilo je 8 aerobalističkih projektila Kinžal, 1 hipersonična krstareća raketa Cirkon, 101 krstareća raketa Kh-101, 1 balistička raketa Iskander-M, 4 antiradarske krstareće rakete Kh-22, 5 vođenih vazdušnih bombi Kh-59. Ukrajinske snage protivraketne i protivvazdušne odbrane oborile su 7 aerobalističkih raketa Kh-47 Kinzhal, 1 hipersoničnu krstareću raketu Cirkon, 85 krstarećih raketa Kh-101, 4 protivradarske krstareće rakete Kh-22, 5 vođenih vazdušnih bombi Kh-59 i 42 udarna drona. Još 41 ruska jurišna bespilotna letjelica prizemljena je antiradarskom borbom, a još 2 drona prinuđena su da se vrate u Rusiju i na privremeno okupirane teritorije Ukrajine.
Dakle, 17 raketa od 120 i 5 udarne bespilotne letjelice od 90 dostigle su svoje ciljeve, a čak su i oni nanijele štetu ukrajinskom energetskom sistemu. Stoga je ovaj napad postao još jedan akt zračnog terora protiv civilnog stanovništva Ukrajine, koji traje od početka invazije u punom obimu. Pokušaji izazivanja energetske i humanitarne katastrofe u Ukrajini nastavak su genocidne politike Moskve. Ruski raketni teror u potpunosti opovrgava izjave Kremlja o spremnosti za mirno rješenje.
30 sati prije brutalnog ruskog raketnog napada, savezni kancelar Šolc razgovarao je telefonom sa Putinom. Tokom jednosatnog razgovora, Scholz je osudio rusku agresiju na Ukrajinu i pozvao Putina da je zaustavi i povuče okupatorske snage sa ukrajinske teritorije. Napomenuo je da bi za Putina bila iluzija vjerovati da će njemačka i evropska podrška oslabiti.
„Razgovor je bio veoma detaljan, ali je doprinio prepoznavanju da se malo toga promijenilo u stavovima ruskog predsednika o ratu — a ovo je loša vest“, rekao je O. Šolc. U međuvremenu, kancelar smatra da je dao važnu poruku uoči sastanka G20. Uostalom, šef njemačke vlade će na samitu G-20 u Brazilu pokrenuti pitanje rata u Ukrajini i raspoređivanja sjevernokorejskih snaga. Na G20 Olaf Šolz planira se sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kako bi izvršio pritisak na kineskog lidera da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju i Sjevernu Koreju kako bi izbjegao dalju eskalaciju rata.
Nakon telefonskog razgovora, Kremlj je saopštio da su V. Putin i O. Šolc “tačno i iskreno” razmijenili mišljenja o situaciji u Ukrajini. Tamo su ponovili ruske priče da je ruska agresija u punom obimu navodno “postala direktan rezultat dugoročne agresivne politike NATO-a usmjerene na stvaranje antiruskog mostobrana na ukrajinskoj teritoriji” zbog “ignoriranja interesa” Ruske Federacije u oblasti sigurnosts. Istovremeno, Putin je napomenuo da zemlja agresor navodno “nikada nije odbila i, kao i ranije, otvorena je za nastavak pregovora, a njeni prijedlozi su “dobro poznati”.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron također nije isključio mogućnost telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom. U pozadini nedavnog raketnog napada u Ukrajinu, Makron je rekao da Putin “nije zainteresovan za mir” i “nije spreman za pregovore”. U tom kontekstu, on je naglasio potrebu da se ispune obaveze za podršku Ukrajini, posebno, nabavka oružja i opreme za vođenje neprijateljstava.
Britanski premijer Keir Starmer, komentarišući telefonski poziv Olafa Šolza vladaru Kremlja, rekao je daje na njemačkom kancelaru s kim će razgovarati. Sam Starmer je rekao da ne planira da razgovara sa Putinom. Kanadski premijer Trudeau smatra da je telefonski razgovor kancelara sa ruskim diktatorom prikladan, jer je potrebno stalno imati otvorene kanale komunikacije sa Kremljom. Varšava ima drugačije mišljenje. “Posljednji raketni napad, jedan od najvećih u ovom ratu, pokazao je da telefonska diplomatija ne može zamijeniti stvarnu podršku Ukrajini od cijelog Zapada”, smatra premijer Poljske Donald Tusk.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zamolio je Šolca da ne zove Putina, jer bi mu to samo pomoglo smanjenjem izolacije. Istovremeno, to “neće donijeti mir, jer će Putin jednostavno ponoviti laži koje je izgovarao godinama, stvarajući privid da više nije u izolaciji”.
Zelenski je Šolcov poziv Putinu nazvao “Pandorinom kutijom”. “Sada će možda biti drugih razgovora, drugih poziva. Samo puno riječi. A to je upravo ono što Putin želi dugo vremena: za njega je izuzetno važno da olabavi svoju izolaciju”, istakao je predsjednik Ukrajine. Komentarišući telefonski razgovor njemačkog kancelara Olafa Šolca s Putinom, ministarka vanjskih poslova Finske Valtonen je rekla da takvi pozivi ne bi imali rezultata, čak i ako bi bili koordinirani. “Najvažnije je shvatiti da ne treba da se takmičimo za pažnju Kremlja”, naglasila je Valtonen. Zapad treba da djeluje zajednički, ali nužno u koordinaciji sa Ukrajinom, a ne samo sa SAD. Šef evropske diplomatije ne vidi znakove spremnosti ruskog predsjednika za pregovore.
„Putin na svaki pokušaj pregovora odgovara snažnim napadom na civilnu infrastrukturu. Bio je to najjači napad u posljednjih nekoliko mjeseci. Tako da ne izgleda kao da je spreman za pregovore – naprotiv“, rekao je Borrell. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine nazvalo je jedan od najvećih ruskih zračnih napada na Ukrajinu “pravim odgovorom ratnog zločinca Putina svima koji su ga zvali i nedavno posjetili”.
Raketni napad na Ukrajinu 17. novembra je i svojevrsna poruka Putina Donaldu Trumpu, koja pokazuje kako namerava da razgovara sa 47. predsjednikom Sjedinjenih Država. Putin će nastaviti da plaši Donalda Trumpa kako bi taj shvatio kakve “pretnje” Rusija predstavlja i da je potrebno pregovarati sa njom i pod kojim uslovima što su povoljni za Moskvu. Do sada niko od političara bliskih Trumpu nije komentarisao najnoviji ruski raketni napad na ukrajinski narod. Čak i pričljivi E. Musk ćuti. Jasno je da je Trumpova pratnja malo zastala kada je čula da Rusi koriste aerobalističke rakete Kinžal i hipersonične rakete Cirkon. Zaista, ovo je strašno oružje, a Ukrajinci su oborili gotovo sve ove projektile. Samo dajte Kijevu više opreme za protivvazdušnu i protivraketnu odbranu, onda će skoro svi rakete budu srušeni. Tada će se smelost Putinovog ponašanja jednostavno istopiti pred našim očima. Uostalom, stabilan i pravedan mir moguće je postići samo vojnim jačanjem Ukrajine. I nakon svega, Kremlj je, nezadovoljan rezultatima masovnog raketnog napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, dodatno pogodio stambene zgrade u Odesi i Sumiju, gdje su mnogi poginuli i ranjeni. Udariti po stambenim naseljam je Putinov zaštitni znak. Dakle, da li je O.Šolc trebao voditi razgovori da ubica iz Kremlja prestane sa ubojstvima mirnih ljudi? Moskva samo nastavlja da ubija nevine da bi zapad i Ukrajina molili za pregovore. Zar to nisu shvatili neki zapadni partneri na kraju treće godine rata? Ubicu ne treba moliti, nego kazniti.