Ured disciplinskog tužioca (UDT) VSTV-a Bosne i Hercegovine je donio odluku u postupku koji se vodio protiv sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci, nakon što su odbili da iz registra izbrišu Milorada Dodika kao predsjednika SNSD-a.
U saopštenju UDT-a se navodi da je postupak završen odlukom da sudije koje su činile vanparnično vijeće, koje su Dodika ostavile kao predsjednika stranke, neće biti sankcionisani.
Razlog za to, ukratko, jeste što sudije ne mogu biti kažnjeni jer rade svoj posao, a u ovom slučaju je sutkinja donijela rješenje kojim se odbija brisanje Dodika iz registra, a na šta je postojalo pravo žalbe na koje niko nije reagovao.
Također se ističe da zahtjev za brisanje iz registra, prema Zakonu o političkim organizacijama, može podnijeti samo SNSD, a toj političkoj stranci presuda uopšte nije ni dostavljena.
“Nakon analize navedene dokumentacije koja je dostavljena Uredu iz Stalne komisije za efikasnost i kvalitetu sudova, te dokumentacije koja je dostavljena Uredu od predsjednika VSTV-a BiH, kao i dokumentacije koju je pribavio Ured, Ured je zaključio, primjenom odredbe člana 66. stav 1. Zakona o VSTV-u BiH da postupanje sudija vanparničnog vijeća Osnovnog suda u Banjoj Luci nema obilježja disciplinskog prekršaja iz člana 56. Zakona o VSTV-u BiH, te da se u konkretnom slučaju radi o sudskoj odluci”, navodi se.
Naveli su kako je Sud BiH preduzeo sve mjere i radnje koje se odnose na izvršenje presude, odnosno izvršenje krivičnih sankcija koje su izrečene presudom, i to kazne zatvora u trajanju od jedne godine, koja je zamijenjena za novčanu.
Također, navode i da je dostavljanjem pravosnažne presude Centralnoj izbornoj komisiji BiH i njenom odlukom o prestanku važenja mandata predsjednika Republike Srpske izvršen i drugi dio kazne, koji se odnosi na zabranu vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.
Objasnili su i dalji tok situacije, odnosno međusobnu komunikaciju Osnovnog suda u Banjoj Luci s jedne i CIK-a i Suda BiH s druge strane, što je završeno odlukom Osnovnog suda da Dodik neće biti izbrisan iz registra.
Sumirali su i argumentaciju Suda BiH u ovom slučaju koji cijeni da potpuno provođenje presude nije posao tog suda, nego Centralna izborna komisija i registracioni sudovi.
“Stav Suda BiH jeste da pravne posljedice osude nastupaju automatski, po sili zakona, pravosnažnošću presude, da je u konkretnom slučaju Sud BiH krivični sud koji izriče sankcije, ali nema zakonski mehanizam ni nadležnost da samostalno vrši administrativne upise ili brisanja u registrima političkih stranaka kod nadležnih sudova, te da je postupanje Suda BiH završeno dostavljanjem presude CIK-u BiH, te da je navedene presude dostavio i registracionom sudu, a da potpuno provođenje presude trebaju provesti drugi organi (poput CIK-a, odnosno registracionih sudova)”, saopštili su.
Također su naveli i argumentaciju druge strane u ovom postupku koja ističe kako je potrebno da zahtjev podnese SNSD.
“Stav Osnovnog suda Banja Luka, mjesno nadležnog registracionog suda koji vodi registar političkih organizacija, jeste da u vanparničnom postupku za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija ne može postupati po službenoj dužnosti bez formalnog zahtjeva ovlaštenog lica, da Zakon o političkim organizacijama i Zakon o vanparničnom postupku ne predviđaju mogućnost da sud samoinicijativno briše funkcionera, u konkretnom slučaju predsjednika političkog subjekta, na osnovu dopisa drugog suda ili treće strane (poput CIK-a), te da je za promjenu podataka u sudskom registru potreban podnesak same političke stranke”, navode u saopštenju.
Međutim, posebno zanimljiv dio ove odluke odnosi se na činjenicu da presuda nikada nije dostavljena SNSD-u.
“Prema dokumentaciji i informacijama koje je Ured pribavio proizilazi da, ni od Suda BiH ni od CIK-a, pravosnažna presuda nije dostavljena političkoj organizaciji, u konkretnom slučaju SNSD-u, koja u smislu člana 23. Zakona o političkim organizacijama ima svojstvo ovlaštenog predlagača za promjenu podataka u registru”, naveli su.
Istakli su da se radi o odlukama i pravnim mišljenjima različitih sudova u BiH iz kojeg razloga se, a uzimajući u obzir prethodnu praksu disciplinskih tijela u vezi ovakvih pravnih pitanja ne može tvrditi da je počinjen disciplinski prekršaj.
“S tim u vezi, imajući u vidu odredbe člana 87. Zakona o VSTV-u BiH, Ured nema nadležnost da razmatra sudske odluke i konačan stav iznesen u rješenju donesenom od strane vijeća sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci, te da također tumačenje pravnih normi o nadležnosti spada u meritornu sudsku funkciju, koju je u ovom slučaju Osnovni sud u Banjoj Luci dao kroz rješenje od 24.11.2025. godine, protiv kojeg nije izjavljena žalba. Članom 87. stav 1. Zakona o VSTV-u BiH, propisano je da sudija ili tužilac ne odgovara za mišljenje koje daje ili za odluke koje donese u okviru svojih službenih dužnosti”, saopšteno je iz UDT.
Ovo je posebno važno, ističu, jer je na rješenje bilo moguće uložiti žalbu, a što se nije dogodilo.