Vlasti Južnog Kipra, članice Evropske unije već nekoliko godina omogućavaju strancima umiješanim u različite kriminalne radnje da se novcem domognu takozvanog “zlatnog pasoša“ i pronađu sigurno utočište u toj zemlji, piše Anadolu Agency (AA).
Pod plaštom programa izdavanja državljanstva za strane investitore, vlasti Južnog Kipra su od 2013. godine izdale hiljade “zlatnih pasoša“ stranim državljanima koji su umiješani u pranje novca, krijumčarenje, korupciju i druge kriminalne radnje.
Da bi stranci stekli južnokiparsko državljanstvo dovoljno je da kupe nekretninu u vrijednosti od dva miliona eura ili pak investiraju 2,5 miliona eura u neki biznis u toj zemlji.
Iako u propisima stoji da investitor koji aplicira za pasoš u Južnom Kipru treba imati validan dokument o krivičnom nekažnjavanju i da se ne vodi nikakav krivični postupak protiv tog lica, u praksi se tom uvjetu ne pridaje velika važnost.
Za sticanje državljanstva stranim investitorima u Južnom Kipru se ne traže kriteriji kao što su poznavanje jezika ili boravak u toj zemlji, a za izdavanje pasoša dovoljno je brzo otvaranje neke fiktivne firme i prebacivanje novca na račun neke od domaćih banaka. Ne istražuje se ni porijeklo tog novca.
I iz Evropske unije stižu kritike na račun prakse izdavanja državljanstava od koje vlasti Južnog Kipra dobijaju veliki novac.
Ta praksa privlači mnoge strance umiješane u kriminalne radnje, uključujući i državljane Rusije i Ukrajine. Stranci s takvim južnokiparskim pasošem slobodno se mogu kretati i poslovati na tlu cijele Evropske unije, što je primamljivo za lica koja imaju neke zabrane ili ograničenja u Evropi.
Procjenjuje se da su vlasti Južnog Kipra u proteklih sedam godina od izdavanja pasoša stranim investitorima inkasirale blizu sedam milijardi eura.
Medijska kuća Al-Jazeera javlja kako su južnokiparske vlasti u periodu od 2017. do 2019. godine odobrile više od 1.400 zahtjeva za izdavanje pasoša strancima.
U zvaničnim dokumentima do kojih je Al-Jazeera došla, navodi se da su državljanstvo Južnog Kipra dobili stranci iz više od 70 država i da je među njima veliki broj lica koja su osumnjičena ili osuđena za različita krivična djela.
Najviše zahtjeva za južnokiparsko državljanstvo u tom periodu predali su državljani Rusije, Kine i Ukrajine.
Među strancima koji su tako dobili južnokiparsko državljanstvo su i ukrajinski biznismen i vlasnik energetske kompanije Burisma Mykola Zlochevsky, bivši čelnik ruskog Gasproma Nikolay Gornovskiy, osuđivani ruski kriminalac Ali Beglov i osuđivani kineski biznismen Cang Kiciang.
Zlocehevsky je južnokiparski pasoš dobio 2017. godine kada se u Ukrajini protiv njega vodio sudski postupak zbog korupcije. Nikolay je, pak, državljanstvo Južnog Kipra dobio prošle godine kada se nalazio na ruskoj listi osoba koje se terete za zloupotrebu položaja.
Još jedan od stranaca koji je dobio južnokiparsko državljanstvo, a koji se u svojoj domovini tereti za višemilionske afere mita i korupcije je i vijetnamski biznismen Pham Nhat Vu.
– Južnokiparski pasoš ima i Jho s Interpolove potjernice
Biznismen Low Taek Jho je 2015. godine dobio državljanstvo Južnog Kipra, a riječ je o licu koje se u Maleziji tereti za umiješanost u višemilionsku korupcijsku aferu unutar Razvojnog fonda te zemlje, a od 2016. godine za Jhoom je raspisana i Interpolova “crvena“ potjernica.
Jho je, navodno, 2015. godine na dva dana posjetio Južni Kipar i tom prilikom za pet miliona eura kupio vilu u izgradnji te kao prilog kiparskom arhiepiskopu Hrizostomu dao 300.000 eura.
Grčki mediji su na bazi Izvještaja o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP) u maju izvještavali da su južnokiparske vlasti zarad investicija prodavale pasoše i članovima kraljevske porodice iz Saudijske Arabije.
U julu 2017. godine južnokiparski pasoš dobio je saudijski princ Saud bin Abdulmuhsin bin abdulaziz Al Saud, a pet mjeseci kasnije državljani Južnog Kipra postali su i jedna od njegovih supruga i petero njihove djece.
Južnokiparski pasoš tako imaju i suosnivači i suvlasnici PrivatBanke koju je Ukrajina nacionalizovala 2016. godine, a Sud u Londonu je zamrznuo njena sredstva u iznosu od 2,5 milijarde eura. Riječ je o Gennadyju Bogolyubovu, Igoru Kolomoislyju i Olegu Deripaski kojem je SAD 2007. godine odbio zahtjev za državljanstvo.
– I kod vođe terorista PKK-a Ocalana je pronađen lažni južnokiparski pasoš
Agencija Reuters je u oktobru prošle godine objavila vijest da je osmoro bližih srodnika kambodžanskog premijera Huna Sena od vlasti Južnog Kipra kupilo pasoše, što je naišlo na žestoke kritike južnokiparske opozicije.
Vođa terorističke organizacije PKK Abdullah Ocalan je 1999. godine uhvaćen u Keniji i predat turskim pravosudnim organima, a tom prilikom je utvrđeno da je u Keniju ušao s diplomatskim pasošem. Ispostavilo se da je riječ o pasošu kojeg su mu pod imenom Lazaroz Mavros na deset godina izdale vlasti Južnog Kipra.
Izdavanje takozvanih “zlatnih pasoša“ našlo se i u prošlogodišnjem izvještaju kojeg američki State Department objavljuje pod nazivom “Međunarodna strategija kontrole narkotika”, a u kojoj se analiziraju tokovi pranja novca.
U izvještaju se navodi da su vlasti Južnog Kipra za izdavanje pasoša stranim investitorima u periodu od 2008. do 2017. godine inkasirale 5,7 milijardi dolara.
Naglašavajući kako nije istraženo porijeklo investiranog novca, u izvještaju se navodi da je riječ o programu koji je izuzetno opasan zbog mogućnosti pranja ilegalno stečenog novca.
Također se navodi da je nedostatna inspekcija rada u sektoru kockarnica i banaka pretvorila Južni Kipar u plodno tlo za pranje ilegalnog novca. Zato se Južni Kipar našao na sivoj listi zemalja u kojima se vrši pranje novca.
– I ime južnokiparskog lidera se povezuje s pranjem novca
Lokalni mediji su u vezu s pranjem novca dovodili i ime južnokiparskog lidera Nikosa Anastasiadisa.
List “Politis” je u augustu prošle godine optužio Anastasiadisa za pranje novca ruskih oligarha.
Anastasiadis se pominjao i u izvještaju “Projekta izvještavanja o organiziranom kriminalu i korupciji”. Optužen je da je nedugo prije izbora za predsjednika Južnog Kipra imao ulogu u pranju novca iz Rusije.
On se u tim izvještajima povezuje s mrežom koja se tereti za pranja novca u iznosu od 3,5 milijardi eura i to posredstvom litvanske banke koja je zatvorena 2013. godine.
– Resorni ministar priznao grešku
Bivši ministar finansija Južnog Kipra Harris Georgiades je u novembru prošle godine priznao da je vlada napravila niz grešaka u vezi s programom izdavanja državljanstava stranim investitorima.
“Moramo priznati da su napravljene određene greške. Pravljene su prvih godina i nisu to bile beznačajne greške”, kazao je Georgiades.
Kritike na račun vlasti Južnog Kipra zbog izdavanja “zlatnih pasoša” stižu i iz Evropske unije.
Jedan od glasnijih kritičara tog programa je njemački zastupnik u Evropskom parlamentu Sven Giegold koji je kazao da su “zlatni pasoši” izuzetno vrijedni i da dolaze iz zemlje u kojoj ima mnogo prljavog novca.
I kiparska zastupnica Eleni Mavrou je kazala da je način implementacije tog programa u proteklih nekoliko godina rezultirao slučajevima koji su prava sramota za tu zemlju.